Osuđeni ratni zločinac Damir Došen našao se u fokusu javnosti nakon što je na društvenoj mreži Facebook negirao postojanje „bijelih traka“ u Prijedoru i uputio uvredljive komentare na račun žrtava, prenosi Detektor. Ovaj istup izazvao je oštre reakcije udruženja logoraša, koji upozoravaju da ovo nije izolovan slučaj među povratnicima sa izdržavanja zatvorskih kazni.
Došen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ranije osuđen na pet godina zatvora, nakon što je priznao krivicu za učešće u zločinima kao vođa smjene u logoru „Keraterm“ 1992. godine.
Tokom izricanja presude u oktobru 2001. godine, Došen je u sudnici izrazio žaljenje zbog svega što se dogodilo:
„Kriv sam zato što sam pristao da budem u ‘Keratermu’. Kriv sam zato što im više nisam pomagao. Zbog toga sam kriv pred Bogom, pred tim ljudima i pred vama, časni Sude. Žao mi je svakog čovjeka koji je propatio, svake porodice koja je ostala bez svog bližnjega“, izjavio je tada Došen, upućujući izvinjenje komšijama nesrpske nacionalnosti.
Međutim, na društvenim mrežama se pojavio komentar s profila pod njegovim imenom u kojem se tvrdi da su „bijele trake izmišljene“, te se iznose optužbe na račun žrtava zatvorenih u fabrici keramičkih pločica.
Sudski utvrđene činjenice o Prijedoru i logoru „Keraterm“
Nasuprot tvrdnjama sa društvenih mreža stoje brojne pravosnažne presude Haškog tribunala. U njima je precizno utvrđeno da je Krizni štab Prijedora formirao logor „Keraterm“ krajem maja 1992. godine, nakon napada na naselja sa većinskim nesrpskim stanovništvom. Kroz ovaj objekat prošle su hiljade Bošnjaka i Hrvata koji su bili izloženi zlostavljanju, a veći broj njih je ubijen.
Takođe, u najmanje dvije pravosnažne presude MKSJ-a zvanično je dokumentovano da je nesrpsko stanovništvo u Prijedoru bilo primorano da, u znak lojalnosti novim vlastima, označi svoje kuće bijelim plahtama i da oko ruke nosi bijele marame.
Logoraši: „U Hagu priznaju krivicu zbog manjih kazni, a kod kuće negiraju zločine“
Mirsad Duratović iz Udruženja logoraša „Prijedor ‘92“ ističe da ovakve pojave više ne iznenađuju preživjele žrtve i da predstavljaju matricu ponašanja dijela osuđenika nakon odslužene kazne.
„Nije on jedini. U Hagu su se vjerovatno dodvoravali Haškom tribunalu da dobiju manje kazne, a ovdje se dodvoravaju svom lokalnom stanovništvu i saborcima“, objašnjava Duratović, dodajući da su priznanja često bila dio sporazuma koji su uključivali i imenovanje drugih saizvršilaca.
Ovo nije prvi pokušaj revizije istorijskih činjenica u Prijedoru. Ranije su lokalne neformalne grupe uticale na zabrane mirnih šetnji povodom Dana bijelih traka, dok je Aleksandar Knjeginjić, takođe osuđen za zločine na ovom području, prošle godine pokrenuo peticiju protiv obilježavanja ovog dana. Iako je protiv njega podnesena prijava, Tužilaštvo BiH još uvijek nije donijelo tužilačku odluku.
Do zaključenja ovog teksta, Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit novinara o tome da li je zaprimljena zvanična prijava protiv Damira Došena zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje te negiranja zločina.
