Ako se obistine najave Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, sistem dječije zaštite u Federaciji BiH pretrpjeće korjenite promjene. Ministar Adnan Delić potvrdio je da se pristupa izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, sa posebnim fokusom na dječiji dodatak koji bi se u budućnosti trebao isplaćivati po univerzalnijem principu, po uzoru na razvijene evropske zemlje poput Njemačke, Austrije i Švedske.
Ključna izmjena u novom modelu, koji se definiše kao kvaziuniverzalni dječiji dodatak, podrazumijeva jasnu podjelu prema starosnoj dobi djeteta:
- Djeca do 7 godina: Ostvarivala bi pravo na dječiji dodatak bez ikakvih dodatnih uslova i prihodovnog cenzusa.
- Djeca od 7 do 18 godina: Dodatak bi se isplaćivao na osnovu imovinskog i prihodovnog cenzusa domaćinstva.
Šta ako kantoni blokiraju reformu?
S obzirom na podijeljenu nadležnost u oblasti socijalne politike između Federacije BiH i kantona, Ministarstvo je već pokrenulo razgovore kroz Ministarsku koordinaciju. U saradnji sa UNICEF-om izrađena je Studija o potrebi i opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka, a angažovani ekspert trenutno radi detaljne analize sa svih deset kantona kako bi se utvrdile finansijske i administrativne mogućnosti.
Ukoliko kantoni ne prihvate najbolje zajedničko rješenje, ministar Delić ističe da resorno ministarstvo ima spreman alternativni plan. U tom slučaju, Parlamentu FBiH će biti predložen model prilagođen trenutnim kapacitetima same Federacije, kako proces ne bi bio zaustavljen.
Uporedni pregled: Kako je ovo pitanje riješeno u RS-u, regiji i Evropi?
Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj sistem je centralizovan i isplate se vrše preko Javnog fonda za dječiju zaštitu RS. Iako se i tamo primjenjuje prihodovni cenzus, sistem je više usmjeren na pronatalitetne mjere kroz dodatke za treće i četvrto dijete te materinski dodatak, ali ukupni iznosi po djetetu na kraju nisu veći nego u FBiH.
Kada je riječ o drugim zemljama, prakse se značajno razlikuju, što prikazuje sljedeća tabela:
| Država / Regija | Model isplate dječijeg dodatka |
| Njemačka | Univerzalni sistem (Kindergeld) – dobija gotovo svako dijete bez obzira na prihode roditelja. |
| Austrija | Univerzalni dječiji dodatak – iznos automatski raste u skladu sa starošću djeteta. |
| Švedska | Potpuno univerzalni sistem – jedan od najnaprednijih modela dječije zaštite na svijetu. |
| Hrvatska | Prihodovni cenzus – isplata je dominantno vezana za visinu primanja roditelja. |
| Srbija | Kombinovani model – dječiji dodatak za socijalno ugrožene uz jednokratna davanja. |
Značajan rast izdvajanja i nove mjere podrške
Prema aktuelnim propisima, dječiji dodatak u FBiH je nedavno povećan sa 117 na 195 KM, čime su ukupna izdvajanja za ovu namjenu skočila sa 50 miliona na više od 226 miliona KM. Broj korisnika konstantno raste, pa je na posljednjoj isplati obuhvaćeno više od 94.000 djece, u poređenju sa prošlogodišnjih 70.000.
Pored dječijeg dodatka, pripremljene su i izmjene Zakon o roditeljima njegovateljima koje su upućene u parlamentarnu proceduru, a kojima su naknade povećane sa 619 na 1.000 KM. Takođe, kroz mjeru jednokratne podrške od 1.000 KM za novorođenu djecu, u protekle dvije godine podržano je oko 32.000 porodica, a redovne isplate se nastavljaju i za djecu rođenu u ovoj godini.
