Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija gostovao je u programu Hayat TV, gdje je govorio o otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci, ulozi OHR-a i pitanju državne imovine.
OTVARANJE GP GRADIŠKA I RAD INSTITUCIJA
Lagumdžija smatra da je puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza povezano sa širim političkim procesima i odnosima između vlasti iz Republike Srpske i zvaničnika Republike Hrvatske.
Naglasio je da se odluke u Bosni i Hercegovini trebaju donositi u skladu sa zakonima i ustavnim procedurama, te da blokade unutar državnih institucija dodatno otežavaju funkcionisanje sistema.
„Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država“, rekao je Lagumdžija.
Govoreći o sporu oko novog graničnog prijelaza, istakao je da bi, prema njegovom mišljenju, prioritet trebalo biti rješavanje pitanja raspodjele prihoda od PDV-a i finansijskog poravnanja između entiteta.
Lagumdžija je kritikovao i istupe ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, ocijenivši da takve izjave ne doprinose radu institucija.
STATUS VISOKOG PREDSTAVNIKA
Komentarišući mandat visokog predstavnika Christiana Schmidta, Lagumdžija je rekao da institucija visokog predstavnika ostaje aktivna sve dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2 za zatvaranje OHR-a.
Prema njegovim riječima, jedna od značajnijih Schmidtovih odluka odnosi se na unapređenje izbornog procesa kroz primjenu savremenih tehnologija.
Podsjetio je i na ranije pokušaje osporavanja Schmidtovog legitimiteta pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.
„Generalni sekretar UN-a António Guterres tada je potvrdio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeću za implementaciju mira“, naveo je Lagumdžija.
DRŽAVNA IMOVINA U FOKUSU POLITIČKIH SPOROVA
Govoreći o pitanju državne imovine, Lagumdžija je ocijenio da je riječ o jednom od najvažnijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, postoje pokušaji da se državna imovina prenese na entitetski nivo mimo odluka državnih institucija.
Podsjetio je na zajedničku izjavu probosanskih stranaka iz aprila 2023. godine koju su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.
Nakon te izjave, kako je naveo, Denis Bećirović i Željko Komšić preglasali su Željku Cvijanović u Predsjedništvu BiH po pitanju državne imovine.
„To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i svi koji su ga podržali treba da stanu iza toga što su potpisali“, poručio je Lagumdžija.
