Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za Novu BH da njegov odlazak s funkcije nije bio rezultat jednostrano donesene odluke, već složenog procesa unutar kojeg su djelovali različiti oblici međunarodnih pritisaka i političkih okolnosti.
Osvrćući se na diplomatske pritiske sa kojima se suočavao tokom mandata, Schmidt je povukao paralelu sa svojim prethodnicima na ovoj poziciji, ističući da je intenzivan međunarodni angažman sastavni dio funkcije OHR-a.
„Zlatno pravilo je: nemojte to shvatati lično. To je proizvod situacije kao takve“, poručio je Schmidt, napominjući da su pod snažnim pritiscima, posebno od strane Vijeća sigurnosti UN-a, radili i raniji visoki predstavnici poput Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz-Schillinga i Miroslava Lajčáka.
Budućnost OHR-a i državna imovina
Schmidt je izrazio nadu da će njegov nasljednik, ukoliko bude imenovan, biti ujedno i posljednji visoki predstavnik u BiH, što bi označilo puni suverenitet domaće političke scene. Kada je riječ o instrumentima djelovanja, naglasio je da očekuje da bonske ovlasti ostanu na raspolaganju Uredu visokog predstavnika, ali da težište rješavanja problema mora biti na domaćim institucijama.
U kontekstu rješavanja pitanja državne imovine, odlazeći visoki predstavnik je istakao značaj parlamentarne procedure i naznake spremnosti na dijalog među ključnim političkim akterima:
„Čujem da postoji namjera da se ide na državni parlament, što je pravo mjesto. Vidio sam nacrt zakona o državnoj imovini. Koliko mi je poznato, Milorad Dodik je promijenio svoj stav i nadam se da ćemo to pitanje riješiti“, naveo je Schmidt, dodajući da s predsjednikom RS o tome nije direktno razgovarao.
Retrospektiva mandata i poruka građanima
Govoreći o sopstvenom angažmanu i odlukama koje su nerijetko izazivale oprečne reakcije u domaćoj javnosti, Schmidt je ocijenio da su svi njegovi potezi išli u pravom smjeru, istakavši činjenicu da nijedna njegova odluka nije pala ni na jednom sudu.
Na kraju razgovora, uputio je poruku građanima Bosne i Hercegovine, pozivajući ih na veću društvenu aktivnost i konstruktivan dijalog, uz izbjegavanje rasta tenzija i polarizacije u javnom prostoru.
„Atmosfera ‘bečke kafane’, gdje se priča, priča, a ništa se ne mijenja, nije efikasna. Okupimo se oko ‘bosanske kafe'“, zaključio je Schmidt.
