U Bosni i Hercegovini posljednjih dana raste politička napetost nakon najava da je visoki predstavnik Christian Schmidt pripremio odluku kojom bi, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo državni budžet za 2025. godinu. Prema dostupnim informacijama, Schmidt je dokument finalizirao još prije 11. jula, ali je objavu odgodio kako ne bi zasjenio obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Njegova odluka trebala je biti objavljena 14. jula 2025., no neposredno prije toga uslijedila je intervencija Sjedinjenih Američkih Država, koje su zatražile dodatno vrijeme za pregled Schmidtovog prijedloga. Taj potez otvorio je brojne špekulacije o razlozima američkog oklijevanja i mogućim političkim posljedicama.
Prema informacijama iz više izvora, Schmidtov prijedlog sadržavao je nekoliko ključnih odredbi koje bi mogle imati dugoročne efekte na finansijsku i institucionalnu stabilnost BiH. Najvažnije među njima su:
- Trajno finansiranje šest državnih institucija kulture, uključujući Zemaljski muzej BiH i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku.
- Obezbjeđivanje sredstava za održavanje izbora, uz posebno izdvajanje za kupovinu skenera i unapređenje sistema elektronskog glasanja.
- Plaćanje duga firme “Viaduct”, uz mogućnost da se iznos kasnije odbije od prihoda Republike Srpske.
Ove odredbe predstavljaju pokušaj da se osigura funkcionalnost ključnih institucija, ali i da se unaprijedi izborni proces, što je izazvalo različite reakcije u političkim krugovima.
Kako navodi portal Politički.ba, cijeli nacrt odluke poslan je u Washington, gdje je započeta detaljna analiza. Još nije poznato da li se procjenjuju tehnički aspekti dokumenta ili političke implikacije koje bi njegovo nametanje moglo izazvati.
Postoje dvije moguće opcije:
- Privremena odgoda odluke – kao taktički potez kojim bi se izbjeglo trenutno nametanje budžeta, dok se ne pronađe kompromisno rješenje.
- Izmjena Schmidtovog dokumenta – u kojoj bi State Department mogao zahtijevati ublažavanje određenih odredbi kako bi se smanjile političke tenzije.
Bez obzira na ishod, ova situacija ponovo pokazuje koliko je međunarodni utjecaj presudan u donošenju ključnih odluka u BiH. Aktivno uključivanje američkih zvaničnika potvrđuje da se ni Schmidtove odluke ne donose bez konsultacija sa stranim partnerima, naročito Washingtonom.
Ovaj slučaj takođe otkriva duboku složenost političkog sistema BiH, gdje svaka važnija odluka mora proći kroz složenu mrežu međunarodnih i domaćih interesa. Dok jedni tvrde da Schmidt koristi svoje ovlasti kako bi osigurao funkcionisanje države, drugi upozoravaju da se time dodatno ograničava suverenitet domaćih institucija.
Ishod američke analize još uvijek nije poznat, a mogućnost da Schmidt revidira ili odustane od dijela svoje odluke ostaje otvorena. No jedno je jasno — cijela situacija naglašava nestabilnost i osjetljivost političkog okruženja u BiH, u kojem međunarodni faktori i dalje imaju presudnu ulogu u usmjeravanju državnih procesa.
