Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za njemački list govorio je o razlozima svog povlačenja, pritiscima kojima je bio izložen, ali i o političkoj situaciji u BiH, upozorivši da su “strukture Daytona” pod sve većim pritiskom.
“Osjetio sam da pritisak nije sve veći samo na mene, nego i na strukture Daytona”, rekao je Schmidt.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih ciljeva bio mu je očuvanje OHR-a.
“Raspuštanje, bez da su postignuti zadani ciljevi, značilo bi da bi Daytonski mirovni sporazum u cjelini bio doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR”, kazao je Schmidt.
Dodao je da bi takav scenario bio “neodgovoran” u trenutku kada, kako tvrdi, jačaju secesionističke poruke iz Republike Srpske.
Intenzivni razgovori iza kulisa
Njemački list navodi da je Schmidt početkom sedmice iznenada najavio povlačenje, “očigledno pod pritiskom Trumpove administracije”. Schmidt to nije direktno potvrdio, ali je priznao da su se iza kulisa vodili intenzivni razgovori.
“Čuo sam samo da su bili veoma intenzivni”, rekao je.
Govoreći o podršci međunarodne zajednice, posebno je izdvojio Veliku Britaniju i Italiju.
“London se veoma zauzeo za očuvanje OHR-a i mene lično podržao”, naveo je Schmidt.
Kazao je i da odlazi “teška srca”, te da je povratak iz New Yorka nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a bio veoma emotivan trenutak za njega i saradnike u Sarajevu.
Upozorenje zbog retorike i blokada
Schmidt je upozorio da dio političara u BiH pokušava situaciju prikazati kao “sukob civilizacija”.
“Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije tačno”, rekao je.
Dodao je da se takva atmosfera koristi za opravdavanje separatističkih politika.
“Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo otcjepljenje Republike Srpske”, kazao je Schmidt.
Naglasio je da za blokade institucija nisu odgovorni samo politički predstavnici iz Republike Srpske.
“Hrvati i Srbi su više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, a time i zakone”, rekao je, govoreći o radu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Posebno je upozorio na problem pranja novca i finansiranja terorizma.
“Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerovatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju”, upozorio je Schmidt.
Državna imovina i gasovod
Jedno od najosjetljivijih pitanja ostaje državna imovina. Süddeutsche Zeitung navodi da Sjedinjene Američke Države insistiraju na brzom rješenju zbog projekta gasovoda koji bi mogla graditi kompanija povezana s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
“Da, time je u temu ušla nova dinamika”, rekao je Schmidt.
Dodao je da raste nezadovoljstvo i među lokalnim vlastima.
“Načelnici i gradonačelnici često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu”, naveo je.
Schmidt tvrdi da njegov tim radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o korištenju državnog zemljišta.
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, podsjetio je da se projekat temelji na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je ranije podržavala Evropska unija.
“Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada su Evropljani vani”, rekao je Schmidt.
Dodik i “casus belli”
Schmidt se osvrnuo i na reakcije predsjednika SNSD-a Milorada Dodika nakon objave da odlazi sa funkcije visokog predstavnika.
“Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predstavama, to bio casus belli za nezavisnost Republike Srpske”, rekao je Schmidt.
Poručio je da očekuje čvrstu reakciju međunarodne zajednice.
“Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati”, kazao je.
Nasljednik OHR-a
Schmidt je naveo da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati 3. i 4. juna, kada bi mogao biti izabran njegov nasljednik.
“Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću”, rekao je.
Ipak, smatra da je BiH i dalje potreban OHR.
“Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima”, istakao je Schmidt.
Govoreći o budućnosti BiH bez međunarodnog nadzora, priznao je da se visoki predstavnik i dalje doživljava kao neko ko treba “srediti stvari”.
“To je, naravno, nezdravo za demokratiju”, rekao je.
Na kraju je svom nasljedniku poslao jasnu poruku:
“Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donosilaca odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima”, zaključio je Schmidt.
