Premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, prokomentarisao je diplomatski zastoj u Sarajevu nakon što Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) na dvodnevnom zasjedanju nije uspio postići konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta. Plenković je poručio da je, uprkos trenutnoj blokadi i podjelama među velikim silama, sasvim izvjesno da će Bosna i Hercegovina dobiti novog visokog predstavnika, ali je poslao jasnu poruku o tome kako bi njegova misija trebala izgledati.
Hrvatski premijer je naglasio da se konačno ime novog šefa OHR-a tek treba sačekati nakon dodatnih konsultacija krajem juna, ali da je za stabilnost zemlje ključno da budući visoki predstavnik drastično redukuje upotrebu radikalnih mjera.
Bonske ovlasti kao izvor institucionalne neravnoteže
Plenković je iznio kritičan stav prema dosadašnjoj praksi dugogodišnjeg nametanja odluka iz Sarajeva, istakavši da je takav koncept narušio bazične principe na kojima počiva ustavno uređenje države.
Otvoreno pitanje: Koliko će OHR još trajati?
Dok Sjedinjene Američke Države i evropski partneri vode intenzivne rasprave o tome da li na poziciju treba doći italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi ili francuski predstavnik Rene Troccaz, zvanični Zagreb skreće pažnju na širi strateški kontekst i opravdanost opstanka same institucije.
- Reforma umjesto nametanja: Hrvatska se zalaže za to da se politički procesi i donošenje zakona vrate u legalne institucije BiH kroz unutrašnji dijalog tri naroda, umjesto oslanjanja na spoljne mehanizme.
- Budućnost kancelarije: Plenković je zaključio da u ovom trenutku ostaje potpuno „otvoreno pitanje“ koliko će Kancelarija visokog predstavnika (OHR) uopšte nastaviti da postoji u trenutnom formatu, s obzirom na to da su evropske integracije nespojive sa dugoročnim međunarodnim protektoratom.
