Nacrt novog Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, koji je trenutno u fazi izrade, donijeće ključne promjene u regulisanju radnih odnosa, s posebnim naglaskom na unapređenje položaja radnika u privatnom sektoru. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić potvrdio je da su tvrdnje o pogoršanju prava radnika, koje su se pojavile u javnosti, netačne i zasnovane na pogrešnim interpretacijama.
Novi zakonski akt ima dvostruki cilj: olakšati poslovanje privrednim subjektima i izvršiti harmonizaciju domaćeg radnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije.
Demantij o ukidanju toplog obroka i skraćenju otkaznih rokova
Nasuprot medijskim spekulacijama da bi novi zakon mogao ukinuti topli obrok ili skratiti otkazne rokove, resorni ministar naglašava da novi pravni okvir zapravo prvi put detaljno i zvanično uređuje naknade i dodatke na plaću koje zakon iz 2016. godine uopšte nije prepoznavao kao posebne institute.
| Pravo iz radnog odnosa | Status u novom Zakonu o radu FBiH |
| Topli obrok i prevoz | Ne ukidaju se. Zakon ih sada precizno definiše kao naknade za ishranu i prevoz, uvođenjem u zakonski okvir. |
| Otkazni rokovi | Ostaju na postojećem nivou. Ne olakšava se otpuštanje radnika. |
| Otpremnine | Uvodi se dodatni zaštitni mehanizam u zavisnosti od dužine radnog staža kod poslodavca. |
| Probni rad | Uvodi se obavezno mentorstvo i objektivno ocjenjivanje prema unaprijed definisanim kriterijumima. |
„Važeći zakon iz 2016. godine praktično ne prepoznaje institute poput toplog obroka, naknade za prevoz, stimulacija ili minulog rada, nego isključivo osnovnu plaću. Novi zakon upravo precizno uređuje te institute, stoga su tvrdnje da se topli obrok ukida apsolutno netačne“, pojašnjava Delić.
Ugovori na neodređeno vrijeme kao pravna praksa
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na definisanje radnog statusa. Novim zakonom je predviđeno da ugovori na neodređeno vrijeme postanu standardna pravna praksa.
S druge strane, ugovori na određeno vrijeme moći će se zaključivati isključivo u jasno definisanim i opravdanim situacijama:
- Zamjena privremeno odsutnog radnika.
- Rad na specifičnim projektima.
- Privremeno povećanje obima posla.
Pored toga, uvodi se i institut sezonskog rada, koji prepoznaje specifičnosti sektora poput turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede, omogućavajući zaključivanje ugovora na određeno vrijeme u trajanju do devet mjeseci godišnje. Kada je riječ o kolektivnom pregovaranju, novi zakon uvodi opšte kolektivne ugovore na neodređeno vrijeme, umjesto dosadašnjeg ograničenja od maksimalno tri godine.
Regulisanje rada na digitalnim platformama i siva zona
Nacrt zakona posebnu pažnju posvećuje oblastima koje ranije zakonodavstvo nije prepoznavalo, uključujući unapređenje prava na godišnji odmor, plaćeno odsustvo, zaštitu prava roditelja, kao i specifičnosti rada u digitalnom okruženju.
Prvi put se zakonski normiraju digitalne radne platforme koje već godinama aktivno posluju u BiH. Ovim korakom radnici angažovani putem aplikacija i digitalnih sistema dobijaju zakonsko prepoznavanje i zaštitu, dok se poslodavci uvode u legalne tokove. Značajno su pooštrene kaznene odredbe i pojačan je inspekcijski nadzor kako bi se efikasno suzbio rad u sivoj zoni.
