Sarajevski imam Muhamed Velić oglasio se povodom čestih rasprava o dopuštenosti muzike u islamu, poručivši da lijepa muzika nije zabranjena te da među islamskim učenjacima već stoljećima postoje različita mišljenja o ovom pitanju.
U objavi je podsjetio na ranije fetve Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prema kojima nisu sve vrste muzike ni dozvoljene ni zabranjene, već propis zavisi od njenog sadržaja, povoda i utjecaja na čovjeka.
Stav Islamske zajednice
Velić navodi da je, prema mišljenju Fetva-i emina Islamske zajednice u BiH, zabranjena muzika koja podstiče na grijeh, razbuktava strasti, odvraća od izvršavanja vjerskih obaveza, uznemirava druge ili ima štetne posljedice.
S druge strane, muzika koja ne vodi takvim postupcima, poput one koja se izvodi na svadbama ili drugim dozvoljenim okupljanjima, može biti dopuštena.
Podsjetio je i na raniji stav Islamske zajednice da ne postoje izričiti i nedvosmisleni dokazi koji bi opravdali opću zabranu svake muzike.
Različita mišljenja islamskih učenjaka
Velić ističe da je riječ o jednom od klasičnih pitanja islamskog prava oko kojeg su učenjaci kroz historiju imali različite stavove.
Kao argumente onih koji smatraju da je muzika dozvoljena naveo je da u Kur'anu ne postoji jasan ajet koji izričito zabranjuje muziku, da postoje različita tumačenja hadisa koji se odnose na muzičke instrumente te da brojni hadisi govore o dopuštenosti pjesme i upotrebe defa u određenim prilikama, poput Bajrama i svadbi.
Pozvao se i na pravno pravilo prema kojem je osnov u stvarima dozvoljenost, osim ako postoji jasan dokaz o zabrani.
Pozvao se na poznate učenjake
U objavi je izdvojio mišljenja poznatih islamskih učenjaka poput Ibn Hazma i Ebu Hamida El-Gazalija, koji su pravili razliku između muzike koja vodi grijehu i muzike koja ima pozitivan ili neutralan učinak.
Spomenuo je i savremene učenjake, među kojima su Yusuf al-Qaradawi, Muhammed al-Gazali i Abdullah bin Bayyah, navodeći da su zastupali stav da je dozvoljena muzika koja nema nemoralan sadržaj, ne odvraća od namaza i ne podstiče na grijeh.
Osvrt na bosansku tradiciju i Dinu Merlina
Govoreći o bosanskohercegovačkoj tradiciji, Velić je istakao da se kroz historiju njegovala sevdalinka, kao i sviranje saza, šargije, defa i tarabuke.
Kao primjer savremenog muzičkog izraza naveo je Dinu Merlina, ističući da njegove pjesme, prema njegovom mišljenju, ne promoviraju grijeh niti širk, već često sadrže motive inspirirane Kur'anom i hadisima.
Na kraju je poručio da vjernici trebaju slijediti stavove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te čuvati vlastitu islamsku tradiciju, naglašavajući da pitanje muzike u islamu ostaje tema oko koje postoje različita pravna mišljenja.
