Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u emisiji Dnevnik D na FTV govorio je o nizu aktuelnih političkih tema, uključujući budžet institucija BiH, otvaranje graničnog prijelaza Gradiška, ulogu visokog predstavnika, državnu imovinu i odnose u vladajućoj koaliciji.
“GODINA JE VRLO IZAZOVNA”
Čović je ocijenio da je 2026. godina politički kompleksna za Bosnu i Hercegovinu.
„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna.“
Kao jedan od rijetkih konkretnih pomaka naveo je usvajanje budžeta Vijeća ministara BiH.
„Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sad proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi.“
GRANIČNI PRIJELAZ GRADIŠKA
Govoreći o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška, Čović je istakao da je riječ o projektu koji je neopravdano politiziran.
„To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo nismo u stanju staviti ga u funkciju?“
RASPOREĐIVANJE PDV PRIHODA
Čović je naglasio potrebu rješavanja dugogodišnjeg pitanja raspodjele PDV prihoda između entiteta.
„Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugih niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Inzistirat ću da se to pitanje riješi.“
ODLAZAK SCHMIDTA I BUDUĆNOST OHR-a
Čović je komentarisao i najave odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta.
„Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Schmidt u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Inzka. S visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku.“
O budućnosti OHR-a rekao je:
„Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati.“
DRŽAVNA IMOVINA
Govoreći o državnoj imovini, Čović je naveo da postoje konkretni problemi u realizaciji infrastrukturnih projekata.
„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor.“
Dodao je da odluke visokog predstavnika u nekim slučajevima blokiraju investicije, ali i da se brojna pitanja moraju rješavati domaćim dogovorom.
ULOGA SAD I EU
Čović je govorio i o međunarodnim odnosima, posebno ulozi SAD-a i Evropske unije.
„U dobro doba — da. Čini mi se da Europa tu gubi nekadašnji status. Što nije dobro, jer ona gubi utjecaj. Ja i politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija.“
Dodao je:
„Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno.“
ODNOSI SA SNSD-om I POLITIČKE KRITIKE
Čović je odbacio tvrdnje o zajedničkim blokadama sa SNSD-om.
„Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne.“
Naglasio je i da saradnja postoji i s političkim partnerima u Federaciji BiH.
„Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda 3 puta.“
TREĆI ENTITET I IZBORNO ZAKONODAVSTVO
Govoreći o ustavnom uređenju BiH, Čović je ponovio stav HDZ-a o izbornom zakonu.
„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ‘90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda.“
Dodao je:
„BiH ne može biti klasična građanska država. Ništa se neće riješiti bez dogovora sva tri naroda.“
Na pitanje o “trećem entitetu” odgovorio je:
„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina.“
