Reforma Izbornog zakona: Hrvatske stranke pripremaju novi model izbora članova Predsjedništva BiH
Pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH ponovo je u fokusu političkih pregovora. Hrvatske političke stranke privode kraju rad na novom prijedlogu reformi koji bi uskoro trebao biti službeno predstavljen javnosti i političkim partnerima.
Prema dostupnim informacijama, ovaj prijedlog donosi značajne izmjene u načinu izbora članova Predsjedništva BiH, ali i proširenje prava kandidature za najviše državne funkcije, čime se nastoje implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava.
Ključne izmjene Ustava BiH (Član V)
Predložene reforme predviđaju izmjene člana V Ustava BiH koji reguliše sastav i izbor državnog vrha. Za usvajanje ovih ustavnih amandmana potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Glavne novine u pogledu prava na kandidaturu obuhvataju:
- Uklanjanje etničke diskriminacije: Za svaku od tri pozicije u Predsjedništvu BiH mogli bi se kandidovati pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), ali i građani koji se izjašnjavaju kao Ostali.
- Ukidanje teritorijalnih ograničenja: Brišu se ograničenja vezana za mjesto prebivališta. To bi omogućilo Srbima koji žive u Federaciji BiH, kao i Bošnjacima, Hrvatima i Ostalima sa teritorije Republike Srpske, da se ravnopravno kandiduju za funkciju člana Predsjedništva BiH.
Kako bi izgledao novi izborni proces?
Dok način izbora srpskog člana Predsjedništva u Republici Srpskoj ostaje nepromijenjen (direktan izbor od strane građana u RS), proces izbora bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH odvijao bi se kroz specifičan dvostepeni model.
Sistem kombinacije direktnih glasova građana i potvrde u zakonodavnom tijelu funkcionisao bi prema sljedećim koracima:
Uporedni prikaz trenutnog i predloženog modela
| Segment izbornog procesa | Trenutni model (Ustav BiH) | Novi prijedlog hrvatskih stranaka |
| Sastav Predsjedništva | 1 Bošnjak, 1 Hrvat (iz FBiH) i 1 Srbin (iz RS) | Tri člana (Bošnjački/Hrvatski/Srpski stub), ali otvoreno i za Ostale |
| Teritorijalno ograničenje | Strogo vezano za entitet prebivališta | Ukinuto – moguća kandidatura bez obzira na entitet prebivališta |
| Izbor u Republici Srpskoj | Direktan izbor građana | Ostaje nepromijenjen |
| Izbor u Federaciji BiH | Direktan izbor (pobjeđuje kandidat sa najviše glasova) | Dvostepeni model – kombinacija direktnih glasova i filtera kroz Dom naroda FBiH |
Politički izgledi i izazovi
Predlagači ovog modela smatraju da ponuđeno rješenje uspješno balansira između dva ključna zahtjeva: implementacije presuda iz Strazbura (slučajevi Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i drugi) i rješavanja dugogodišnjeg političkog spora u FBiH koji se odnosi na obezbjeđivanje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Ipak, analitičari napominju da ostaje veliko pitanje kako će na ovaj model reagovati ostale političke stranke u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su za njegovu realizaciju neophodne korjenite ustavne izmjene, biće potreban širok politički konsenzus i podrška natpolovične, odnosno dvotrećinske većine u oba doma državnog parlamenta, što je u trenutnoj političkoj klimi izuzetno izazovan zadatak.
