Nedavno održano saslušanje u Pododboru za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa privuklo je veliku pažnju u zemljama zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini. Iako su pojedini domaći mediji fokus gotovo u potpunosti usmjerili na izlaganje Maksa Primorca, bivšeg zvaničnika administracije Donalda Trumpa, cjelokupna debata bila je znatno kompleksnija i sadržajnija. Prema ocjenama analitičara i novinara, dobar dio onoga što je izrečeno u Washingtonu u bh. javnosti je pogrešno interpretiran.
Saslušanje je nosilo naziv „Put ka stabilnosti na zapadnom Balkanu“ i okupilo je članove Kongresa iz obje stranke, koji su razgovarali o političkim izazovima u regionu, s posebnim akcentom na stanje u Bosni i Hercegovini. Tokom sjednice više puta je naglašeno da BiH ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka Balkana zbog dugotrajnih političkih zastoja, visokog nivoa institucionalne blokade i kontinuiranih pokušaja destabilizacije državnog poretka.
Najveći broj kritika tokom rasprave bio je upućen Miloradu Dodiku. Više kongresmena je istaklo da Dodikovo djelovanje predstavlja direktan udar na ustavni poredak BiH, te da njegova politika generira krize koje ugrožavaju mir i Daytonski sporazum, ali i američke interese u regionu. Prema njihovim riječima, česta retorika o otcjepljenju, te ignorisanje odluka institucija BiH, stvaraju okruženje nesigurnosti i otežavaju euroatlantski put zemlje.
Novinar Face TV-a Elvir Salihović ocijenio je da je u BiH stvoren pogrešan narativ – da se saslušanje svodilo na nastup Maksa Primorca. „U javnosti je pogrešno preneseno — fokusiran je samo jedan segment, nastup Maksa Primorca. Međutim, kompletna rasprava bila je mnogo šira, a većina govornika bila je izuzetno kritična prema onima koji ruše institucije BiH i koče reformske procese“, pojasnio je Salihović.
Primorac je u svom izlaganju koristio izraz “muslimani” kao sinonim za Bošnjake i iznosio optužbe da su oni navodno glavni generator političkih problema u BiH. Zalagao se za ukidanje OHR-a i formiranje trećeg entiteta, što je izazvalo burne reakcije u Bosni i Hercegovini. Međutim, prema riječima Salihovića, ono što je u domaćim medijima ostalo zanemareno jesu vrlo brze i direktne reakcije kongresmena. Više njih javno se ogradilo od Primorčevih stavova, poručivši da oni ne predstavljaju zvaničnu politiku SAD-a i da su takvi prijedlozi neprihvatljivi.
Tokom rasprave ponovljeno je da su Sjedinjene Države potpuno posvećene očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i funkcionalnosti BiH. OHR je označen kao važan faktor stabilnosti dok se ne ostvare politički uslovi za njegov odlazak. Posebno je istaknuto da destabilizujuće aktivnosti, poput Dodikovih pokušaja delegitimizacije institucija, predstavljaju ozbiljan izazov.
Dio kongresmena upozorio je na sve jači ruski utjecaj u regionu, istakavši da Moskva koristi otvorene i prikrivene mehanizme kako bi podržala secesionističke projekte i oslabila prozapadne procese. U tom kontekstu, naglašena je potreba jačeg američkog angažmana kako bi se spriječile nove krize i očuvala stabilnost Balkana.
Saslušanje je pokazalo da Bosna i Hercegovina ostaje važna tema u američkoj vanjskoj politici, ali i da pojedinci, poput Maksa Primorca, ne oblikuju američke stavove. Uprkos njegovim pokušajima da BiH prikaže kao državu čije je rješenje nova etnička podjela, većina kongresmena jasno je dala do znanja da SAD ostaju pri stavu – stabilna, jedinstvena i funkcionalna Bosna i Hercegovina.
