Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji, izbornom integritetu, državnoj imovini, izbornom zakonu te presudama Evropskog suda za ljudska prava. Istakao je da će, uprkos izazovima i opstrukcijama, učiniti sve kako bi se na izborima osigurala volja birača.
Schmidt je Bosnu i Hercegovinu opisao kao „zemlju propuštenih prilika“, ali je naglasio da je, uprkos političkim neslaganjima, država i dalje na putu ka Evropskoj uniji. Upozorio je i na globalna politička dešavanja, navodeći da bi manji regioni, poput Zapadnog Balkana, mogli biti zanemareni, te je kritikovao zapaljivu političku retoriku u regionu.
Jedna od ključnih tema bila je izborna reforma i tehnička unapređenja izbornog procesa. Schmidt je naglasio važnost uvođenja savremenih rješenja, uključujući skenere, za predstojeće izbore.
„Međunarodna zajednica je veoma zainteresovana za ovo pitanje. Finansijska sredstva su osigurana i nastavljamo raditi na rješenjima. Nećemo odustati“, poručio je.
Dodao je da će se, iako očekuje poteškoće u narednom periodu, svi problemi rješavati u hodu, te da je cilj osigurati transparentan izborni proces.
Na pitanje o političkim blokadama, Schmidt je istakao da se odgovori najbolje vide kroz djela, a ne kroz izjave, naglašavajući da će praksa pokazati ko zaista podržava fer izbore.
Kada je riječ o izbornom zakonu i presudama Evropskog suda za ljudska prava, Schmidt je rekao da su raniji prijedlozi iz Neuma bili „ozbiljna osnova za dogovor“, te da je potrebno osigurati ravnotežu i poštovanje konstitutivnih naroda bez narušavanja biračkog sistema.
Posebno se osvrnuo na stavove iznesene pred Evropskim sudom za ljudska prava, ističući da se ne slaže sa određenim pristupima i da smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala zadržati multietnički ustavni okvir. Dodao je da je ovo osjetljivo pitanje koje treba rješavati kroz domaći politički dijalog.
Govoreći o državnoj imovini, Schmidt je naglasio da je to pitanje godinama neriješeno zbog nedostatka političkog kompromisa. Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina jedina država bivše Jugoslavije koja još nije sistemski riješila ovo pitanje.
Istakao je i da su raniji politički akteri ponekad bili spremni na razgovor, navodeći primjer pojedinih lidera iz Republike Srpske. U tom kontekstu podsjetio je da je ranije postojala otvorenost za dijalog i kod Milorada Dodika, dok je danas situacija drugačija.
Schmidt je također komentarisao evropske fondove i „Plan rasta“, pohvalivši određene institucije koje rade na njegovoj realizaciji, ali i upozorio na političke blokade koje usporavaju procese.
„Kada se propuste prilike za evropska sredstva, to ima ozbiljne posljedice. Građani imaju pravo tražiti odgovornost“, istakao je.
U dijelu koji se odnosi na energetiku, Schmidt je dao podršku projektima poput Južne interkonekcije, naglašavajući važnost energetske sigurnosti i smanjenja zavisnosti od jednog izvora snabdijevanja.
Kada je riječ o javnom servisu, upozorio je da se ne smije dozvoliti gašenje BHRT-a, ali je naglasio da je za stabilno finansiranje potrebna politička odluka i sistemske reforme.
Na kraju, Schmidt je poručio da će ostati u Bosni i Hercegovini dok može dati konkretan doprinos, te da najviše nade polaže u otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
„Kada BiH bude dovoljno stabilna da joj ne treba međunarodni nadzor, to će značiti da je zemlja na dobrom putu“, zaključio je.
