Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, dao je veoma direktnu i kritičnu procjenu trenutnih političkih prilika u zemlji, ali i odnosa velikih sila prema Zapadnom Balkanu. U razgovoru za N1, povodom godišnjice Dejtonskog sporazuma, Bildt je otvoreno govorio o Miloradu Dodiku, međunarodnoj zajednici, ulozi Christiana Schmidta i globalnim krizama koje guraju BiH u drugi plan.
Prema njegovom mišljenju, politička moć Milorada Dodika postepeno slabi. Kako kaže, Dodikovo stalno prizivanje secesije više nema političku težinu kakvu je nekada imalo, te ga opisuje kao lidera koji „polako blijedi“. Bildt je ocijenio da su takve prijetnje neozbiljne i da se sve više svode na retoriku bez realne mogućnosti da se sprovedu.
Posebno snažna bila je njegova poruka o položaju Bosne i Hercegovine na geopolitičkoj mapi. Bildt je poručio da je BiH za velike svjetske aktere trenutno u sjeni drugih, mnogo većih kriza. „Ukrajina i Gaza okupiraju gotovo svu međunarodnu pažnju. Bosna je, nažalost, postala vijest od jučer“, rekao je. Dodao je da to ne znači da su strane sile nezainteresovane, ali da su fokusirane na hitnije probleme.
Govoreći o visokom predstavniku Christianu Schmidtu, Bildt smatra da će on vjerovatno biti posljednja osoba na toj funkciji. Po njemu, izvršne ovlasti OHR-a trebale su biti ukinute ranije, kako bi se politička odgovornost prebacila na domaće institucije i lidere. Međutim, priznao je da ga domaći politički akteri nisu impresionirali i da je niz neusvojenih reformi dokaz političke stagnacije.
Bildt se osvrnuo i na širu sliku, upozoravajući na postepeno povlačenje SAD-a iz Evrope i potencijalne posljedice takvog procesa. Govorio je o mogućem povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegovom „mirovnom planu“, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za evropsku sigurnost. Kao dodatni rizik naveo je i ruski utjecaj, koji se, prema njegovim riječima, sve agresivnije manifestuje na Zapadnom Balkanu.
U cjelini, Bildtova poruka je jasna i hladna: Bosna i Hercegovina mora pokazati više političke zrelosti i preuzeti odgovornost za svoju budućnost, jer se međunarodni fokus ne vraća tako lako. Njegova procjena položaja BiH danas, u svijetu punom konflikata, djeluje kao poziv na buđenje.
