Bivši ambasador pri UN-u i ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović govorio je za emisiju „7Plus“ na Hayat TV o iskustvima iz Dejtona i razvoju događaja nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Prisjećajući se ključnih trenutaka, rekao je da je među članovima delegacije dominiralo razočarenje.
„U Dejtonu smo osjetili izdaju, a ne viziju buduće Bosne i Hercegovine“, rekao je Šaćirbegović, objašnjavajući da su u pregovore ušli s više optimizma nego što su ga imali kada su napustili pregovarački sto. Istakao je da se, uprkos zaustavljanju rata, borba za funkcionalnu državu nastavlja i danas, skoro tri decenije kasnije.
„Granice su crtane bez ozbiljne brige – meni su dali taj zadatak“
Govoreći o procesu utvrđivanja entitetskih linija, Šaćirbegović je otkrio da su karte pravljene u posljednjim danima i improvizovano:
„Ostao sam u Dejtonu još dva dana nakon parafiranja sa stručnjakom za karte. Nikoga nije pretjerano zanimalo kako će granice izgledati. Ja, koji sam bio najmanje upoznat s terenom, dobio sam taj zadatak.“
Dodao je da tadašnja situacija pokazuje koliko je pitanje RS-a bilo neizvjesno:
„Shvatio sam da nije bitno koliko je velika Federacija, već koliko je mala Republika Srpska.“
Šaćirbegović tvrdi da je još tada zastupao ideju Federalnog distrikta Sarajevo, po uzoru na ono što je kasnije urađeno u Brčkom, smatrajući da bi glavni grad trebao biti slobodan i integrisan prostor.
Ko koči evropski put BiH?
Prema njegovom mišljenju, glavni problem u približavanju BiH EU i NATO-u dolazi iz političkih krugova u RS-u:
„Ono što usporava put ka EU nije BiH kao država, nego politike koje dolaze iz Republike Srpske — odnosno njihovi lideri.“
„BiH je bila prva Ukrajina“
Šaćirbegović je podsjetio na ljude koji nisu dočekali mir:
„Neki su poginuli poslije parafiranja. Mnogi su stradali da bi sačuvali Bosnu i Hercegovinu. Još nije sigurno kako će historija ocijeniti njihovu žrtvu.“
Istakao je i da su interesi međunarodnih pregovarača bili različiti — često lični, a ne strateški:
„Nisu uvijek zastupali američke, evropske ili bosanske interese. Nekima je važnija bila Nobelova nagrada ili politička karijera.“
Govoreći o današnjim globalnim odnosima, iznio je poređenje:
„Tvrdim da je Bosna i Hercegovina bila prva Ukrajina. Putin je želio replicirati model Dejtona kako bi zadržao mogućnost političkog uplitanja u Ukrajini.“
Susjedi nisu tumači Dejtona
Šaćirbegović je podsjetio da su garanti sporazuma SAD, EU i UN, dok su Srbija, Hrvatska i Crna Gora potpisnice koje imaju obavezu da ga poštuju:
„Susjedne zemlje sebi daju za pravo da određuju kako se Dejton tumači. Njihova je obaveza da poštuju suverenitet BiH.“
Dodao je da je podržavao specijalne odnose sa susjedima, ali isključivo na državnom nivou, ne kroz entitetske strukture.
„Ne želim BiH u EU bez Srbije – to je put ka stabilnom regionu“
Šaćirbegović je naglasio da bi najbolji ishod bio da sve države regiona uđu u EU:
„Još tada sam govorio da možemo imati neku novu vrstu zajedništva, ali unutar EU, kao zajednicu država. To bi bio najbolji ishod za sve.“
Zaključio je da današnje povremeno okretanje Beograda prema Moskvi predstavlja prepreku stabilnosti i evropskom putu regiona.
Ako želiš, mogu ti napraviti i kraću verziju, sensational/clickbait verziju, ili strogo neutralnu vijest — samo reci!
