Jedna od tema na koju je odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, ukazivao u svojim posljednjim intervjuima odnosi se na ulogu Evropske unije u aktuelnim političkim i energetskim procesima u Bosni i Hercegovini, piše Klix.ba.
Iako je zadržao diplomatski ton i nije ulazio u detalje svih okolnosti, iz Schmidtovih izjava može se zaključiti da postoji određena kritika prema pristupu Evropske unije, posebno kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije.
Govoreći za njemački list Süddeutsche Zeitung, Schmidt je podsjetio da je Evropska unija ranije podržavala projekat plinske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini.
„Plinovod se zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Evropljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti“, rekao je Schmidt.
U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung bio je još direktniji u ocjeni evropskog pristupa energetskim pitanjima.
„Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna o ruskom plinu. Nije dovoljno samo naknadno kritikovati druge. Gdje je evropska strategija?“, upitao je Schmidt.
Komentarišući američku kompaniju AAFS, koja se dovodi u vezu s realizacijom projekta Južne interkonekcije, Schmidt nije želio govoriti o vlasničkoj strukturi firme, ali je ponovo ukazao na, kako smatra, nedovoljno odlučan pristup Brisela.
„Pitanje je kako se uopće dopustilo da stvari odu ovako daleko. Evropa mora fleksibilnije reagovati na potrebe pojedinih država, što ne znači da treba prihvatati baš sve“, poručio je.
Njegove izjave privukle su dodatnu pažnju nakon spekulacija da je pitanje Južne interkonekcije jedno od važnih političkih pitanja u pozadini razgovora o njegovom odlasku iz Bosne i Hercegovine.
Prema navodima iz političkih krugova, Washington je zagovarao imenovanje osobe koja bi bila bliža američkim interesima u vezi s energetskim projektima u regionu. Ipak, Schmidt u svojim javnim istupima nije direktno kritikovao Sjedinjene Američke Države, već je najveći dio primjedbi usmjerio prema Evropskoj uniji.
Istovremeno je naglašavao da je tokom svog mandata imao podršku evropskih država kada je riječ o radu OHR-a, ali je izrazio nezadovoljstvo zbog, prema njegovom mišljenju, sporog i nejasnog evropskog pristupa projektu koji Sjedinjene Američke Države smatraju strateški značajnim.
Podsjećamo, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je 13. aprila ove godine uputila pismo domaćim političkim akterima u kojem je navedeno da svi zakoni usvojeni u Bosni i Hercegovini moraju biti usklađeni sa standardima Evropske unije.
Iako je Delegacija EU tada saopćila da je to bio jedini razlog obraćanja, dio javnosti taj potez protumačio je i kao distanciranje od projekta Južne interkonekcije. Upravo na takvu percepciju Schmidt indirektno ukazuje kada govori o povlačenju Evropske unije iz projekta i otvaranju prostora za drugačije međunarodne pristupe.
Njegove poruke mogu se tumačiti i kao poziv Evropskoj uniji da odlučnije pristupi pitanjima energetske sigurnosti i plinske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, posebno u trenutku kada se Brisel suočava sa sve češćim kritikama zbog sporosti u donošenju odluka kada je riječ o Zapadnom Balkanu.
S druge strane, američki pristup često se percipira kao brži i direktniji, što je Schmidt, kako se može zaključiti iz njegovih izjava, imao priliku pratiti tokom svog mandata u Bosni i Hercegovini.
