U trenutku kada regionalno i globalno tržište energenata prolazi kroz stalne potrese — od rasta cijena, prekida snabdijevanja, do klimatskih izazova — Bosna i Hercegovina stoji pred jasnim izborom: da li će ostati izolovana u energetskim izazovima, ili će koristiti sve prednosti saradnje sa susjednim zemljama i Evropskom unijom. Stručnjaci i političari ističu da je saradnja ključna — ne samo kao opcija, nego kao neophodan uvjet za sigurnost, stabilnost i ekonomsku budućnost.
Zašto je saradnja nužna?
- Diversifikacija energenata
Bosna i Hercegovina je, kao i druge zemlje u regionu, dugo zavisila od uglja i uvoza fosilnih goriva. U situacijama prekida snabdijevanja — bilo zbog rata, bilo zbog ekonomskih sankcija — rizik nestašica ili enormnih cijena drastično raste. Saradnja s državama koje imaju alternativne izvore (plin, obnovljiva energija, hidroenergija, solarne ili vjetroenergija) omogućava da se smanji rizik. - Interkonekcija elektroenergetskih sistema
Povezivanje s elektro-mrežama susjeda i EU znači mogućnost uzajamne pomoći u slučaju nestanka struje, problema u prenosu ili kvarova. To povećava pouzdanost, posebno u vremenskim nepogodama, ekstremnim uslovima ili prekidima u vlastitoj proizvodnji. - Finansijska i tehnička podrška
EU i partnerske države nude ne samo projekte finansiranja, nego i ekspertizu, tehnologiju, know-how za energetske efikasnosti, smanjenje gubitaka, modernizaciju infrastrukture. Paketi podrške, grantovi i fondovi omogućavaju da se infrastruktura unaprijedi, a troškovi za domaćinstva uspješno ublaže. - Zelena tranzicija i regulativa
Usklađivanje s EU standardima — energetske regulative, zaštita okoliša, ciljevi dekarbonizacije — zahtijeva partnerstvo. Bosna i Hercegovina ne može same postići efikasnost i ispuniti obaveze bez partnera koji je integrisan u evropski energetski i klimatski okvir.
Gdje već postoje konkretni primjeri
- EU je dodijelila značajna sredstva za energetsku podršku — za pomoć najugroženijim domaćinstvima i projekte poboljšanja energetske efikasnosti.
- Inicijative u BiH pokazuju da se radi na raznim interkonekcijama — unapređenje mreža, modernizacija dalekovoda, planovi za veće prenosne kapacitete s ciljem da se sistem učini robusnijim.
- Projekti obnovljivih izvora energije, odnosno vetroelektrane i solarni paneli, su u fokusu — ne samo u smislu proizvodnje, nego i u smislu smanjenja gubitaka, smanjenja troškova transporta energije i povećanja energetske neovisnosti.
Izazovi i prepreke
Iako je saradnja obećavajuća, postoje ozbiljni izazovi:
- Regulatorna fragmentacija — različiti entiteti i kantoni imaju različite propise, što usporava usklađivanje zakona i procedura.
- Finansijska ograničenost — iako postoji pristup fondovima, često su sredstva nedovoljna, ili uslovi za pristup preprečni (visoki vlastiti učešće, složeni tenderi, ograničen kapacitet da se realizuju projekti).
- Politička nestabilnost — politička kriza i neizvjesnost otežavaju dugoročno planiranje, jer investitori traže sigurno okruženje.
- Infrastrukturni nedostatci — stari prenosni sistemi, visoki gubici u mrežama, nedostatak održavanja — sve to smanjuje efikasnost i povećava troškove.
Šta treba uraditi — preporuke
- Usvojiti i implementirati nacionalne strategije koje uključuju planove za interkonekcije, zeleno snabdijevanje, obnovljive izvore energije i efikasnost.
- Intenzivirati trilateralne i multilateralne dogovore sa susjednim državama za zajedničke projekte — interkonektore, zajedničke pogone OIE, planove za vanjske izvore plina.
- Optimizirati korištenje fondova EU i međunarodnih partnera — pojednostaviti procedure, osigurati transparentnost i da sredstva dolaze do stvarnih korisnika.
- Jačati domaću proizvodnju i smanjiti gubitke — ulaganja u obnovu mreže, digitalizaciju nadzora, pametne mjere štednje energije u domaćinstvima i industriji.
- Razvijati zakone i regulative koji omogućavaju tržišnu liberalizaciju, reorganizaciju proizvodnje i distribucije, poticaje za OIE i energetske zajednice.
Analiza redakcije
Energetska sigurnost za BiH nije samo tehničko pitanje — to je socijalno, ekonomsko i političko pitanje. Ako se ne unaprijedi saradnja sa susjedima i EU, rizikujemo da budemo pasivni akteri turbulencija na globalnom tržištu energenata, što može značiti prekide u snabdijevanju, velike troškove za krajnje potrošače i ugrožavanje stabilnosti.
S druge strane, BiH ima potencijal: hidro potencijali, mogućnosti za sunce i vjetar, i geografski položaj koji omogućava prelazak energije kroz teritorije. Ispravno usmjerena saradnja može značiti transformaciju — energetske uštede, niže račune, čistu okolinu i jaču poziciju zemlje u odnosu na klimatske promjene.
Pročitaj i : Ana Brnabić u Bruxellesu: diplomatski skandal ili kontrola štete?
