Bosna i Hercegovina je već uključena u sigurnosni okvir NATO-a, posebno nakon odluka donesenih na samitu u Madridu, izjavio je za FTV Alija Kožljak, šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i bivši ambasador BiH pri NATO-u.
Prema njegovim riječima, NATO je tada poručio da neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma u Bosni i Hercegovini, posebno u periodima povećanih prijetnji ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu države.
„Bosna i Hercegovina je, ako gledamo sigurnosno integriranje, posebno nakon madridskog samita, već na taj način sigurnosno u NATO-u“, rekao je Kožljak.
On je naveo da je Alijansa prvi put sigurnost jedne zemlje aspiranta posmatrala kao dio vlastite sigurnosti, što smatra važnim u kontekstu hibridnih prijetnji i političkih izazova.
„NATO je bio vrlo konkretan da se niko ne usudi ugroziti teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost Bosne i Hercegovine“, poručio je.
SARADNJA BIH I NATO-A
Govoreći o saradnji institucija BiH sa NATO-om, Kožljak je istakao da komunikacija sa zvaničnicima Alijanse nije formalna, već kontinuirana i sadržajna.
Podsjetio je da se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović više puta sastajao sa generalnim sekretarima NATO-a, te da su razgovarali o ključnim sigurnosnim i političkim pitanjima.
Kožljak smatra da se BiH nalazi „na vratima NATO-a“, uz napomenu da je i dalje jedina država koja ima aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).
„Bosna i Hercegovina se kreće ka članstvu u NATO-u. Već smo dostavili pet programa reformi i kroz njih se pripremamo za članstvo“, rekao je.
Kao primjer brzog pristupanja NATO-u naveo je Švedsku i Finsku, koje su nakon priprema relativno brzo postale članice Alijanse.
INSTITUCIONALNI PROCES I REFORME
Kožljak tvrdi da BiH ima poseban status u odnosima s NATO-om jer redovno učestvuje na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća.
„Bosna i Hercegovina je jedina država koja, osim članica NATO-a, ima redovne sastanke sa Sjevernoatlantskim vijećem“, kazao je.
Dodao je da se na tim sastancima razgovara o napretku reformi i perspektivi članstva.
Komentarišući političke razlike u vezi s NATO integracijama, Kožljak je ocijenio da, uprkos različitim javnim stavovima, postoji institucionalni okvir koji podržava taj proces.
„Imamo zakon o odbrani, odluke Vijeća ministara i Predsjedništva BiH koje se direktno odnose na NATO integracije“, rekao je.
Prema njegovim riječima, pojedini politički stavovi u javnosti često se razlikuju od onoga što se formalno podržava u institucijama.
„Jedno pričaju pred mikrofonima, a sutra potpišu dokumente koji se odnose na NATO integracije“, naveo je.
POTREBNI REFORME I EVROPSKI PUT
Govoreći o dinamici NATO integracija, Kožljak je istakao da su ključni izazovi nastavak reformi i politička odlučnost.
Naglasio je da su evropske i NATO integracije međusobno povezane.
„Svaki uspjeh na evropskom putu podstiče napredak na NATO putu i obrnuto“, rekao je.
Na kraju je ocijenio da je Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, već ispunila formalne uslove za članstvo u NATO-u.
„FORMALNO-PRAVNO SMO ISPUNILI SVE USLOVE ZA ČLANSTVO. MOGU NAM SUTRA UPUTITI POZIV“, zaključio je Kožljak.
