Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić govorio je u intervjuu za TVSA o ključnim ekonomskim pitanjima koja se tiču minimalne plate, rasterećenja privrede i planiranih izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Njegovi komentari izazvali su veliku pažnju javnosti, naročito jer je naglasio da trenutni zahtjevi sindikata za povećanjem minimalne plate na iznos od 1.200 do 1.600 KM nisu ostvarivi u postojećim ekonomskim okolnostima.
Nikšić je pojasnio da Vlada FBiH nije protiv povećanja radničkih primanja, ali da su granice određene realnim ekonomskim kapacitetima. Podsjetio je da je prošle godine usvojena odluka o naglom rastu minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM, što je opisao kao „šok terapiju“ koja je bila posljednja opcija nakon što pregovori između socijalnih partnera nisu davali rezultate. U to vrijeme poslodavci su upozoravali da bi takvo povećanje moglo dovesti do zatvaranja firmi i otpuštanja radnika, pa su čak cirkulisale procjene da će 25.000 radnika ostati bez posla. Održani su i protesti protiv tog povećanja.
Premijer je kazao da se takvi crni scenariji nisu obistinili. Naprotiv, kako tvrdi, dio poslodavaca sada priznaje da je odluka o rastu minimalca bila potrebna i da je u konačnici donijela pozitivne efekte. Vlada je tokom 2024. godine izdvojila više od 100 miliona KM kao oblik podrške privrednim subjektima, kako bi se ublažili finansijski pritisci i pomoglo poslovanju. Nikšić je podsjetio i na uredbe koje omogućavaju isplatu neoporezivih naknada i dodataka radnicima, što je rasteretilo i radnike i poslodavce.
Govoreći o budućem rastu minimalne plate, premijer je naglasio da se ove godine neće primjenjivati iznenadni ili nagli model povećanja. Istakao je da će se iznos određivati isključivo kroz formulu usklađivanja koja se zasniva na relevantnim ekonomskim pokazateljima. Koliko će iznositi povećanje – bilo 20, 30, 50 ili više maraka – biće rezultat te formule, a ne, kako kaže, političkog odlučivanja ili populističkih obećanja. Cilj je, naglasio je, očuvati stabilnost ekonomskog sistema i voditi politiku koja neće ugroziti poslovni sektor niti zaposlene.
U razgovoru je govorio i o položaju penzionera, ističući da su oni jedna od najosjetljivijih društvenih grupa. Očekuje se da će izmjene Zakona o PIO biti upućene u parlamentarnu proceduru do kraja godine. Premijer je upozorio da je omjer zaposlenih i penzionera – jedan penzioner na 1,2 radnika – ozbiljan signal kojim se ilustriraju i ekonomski i demografski izazovi. Zbog toga, smatra on, nije odgovorno obećavati drastična povećanja penzija koja država ne bi mogla dugoročno finansirati.
„Najgore što se može desiti jeste da usvojimo mjere koje ne možemo provesti. Redovnost isplate penzija je prioritet i to ne smije doći u pitanje“, poručio je Nikšić.
Dodao je da lično nije pristalica potpuno linearnog povećanja penzija, jer različite kategorije penzionera imaju različite potrebe, ali ističe da se odluke moraju donositi u okviru postojećeg zakona.
Nikšić je na kraju naglasio da Vlada FBiH ostaje posvećena fiskalnoj odgovornosti, ali i poboljšanju životnog standarda. Kako je rekao, svaka odluka mora biti utemeljena na realnim mogućnostima, a javnost će o svim narednim koracima biti pravovremeno obaviještena.
