Potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Haris Zahiragić, gostovao je u političkoj emisiji „Otvoreno“ na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Tokom emisije, Zahiragić je uputio oštre i direktne poruke hrvatskoj političkoj javnosti u vezi sa teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine, izbornim zakonom i zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama vlasti.
Zahiragić je naglasio da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska prirodno upućene jedna na drugu, imajući u vidu najdužu zajedničku kopnenu granicu i istorijske veze, ali je oštro kritikovao zvanični Zagreb zbog uplitanja u unutrašnja pitanja BiH.
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ‘90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno“, poručio je Zahiragić.
U nastavku izlaganja, potpredsjednik SDA je ukazao na potrebu za međusobnim poštovanjem dvije suverene države, odbacujući pritiske koji dolaze s pozicija moći unutar evropskih asocijacija.
„Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji“, kazao je Zahiragić.
Odnos prema SDA, poziciji Željka Komšića i presudama Evropskog suda
Osvrćući se na unutrašnje političke odnose i optužbe u vezi s izborom članova Predsjedništva BiH, Zahiragić je istakao da stranka iz koje dolazi ima jasan i principijelan stav kada je u pitanju kandidovanje za najviše državne pozicije.
„Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je ‘vrtio’, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti“, istakao je, dodavši da je Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan i legitiman član Predsjedništva BiH.
Zahiragić je potom obrazložio ustavna rješenja i problematiku uvođenja etničkih kutija, naglašavajući da bi takav sistem potpuno diskriminisao stotine hiljada građana koji ne pripadaju većinskim narodima u entitetima.
„Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko“, upitao je Zahiragić.
Upozorio je i na istorijske paradokse u glasanju, navodeći da je Dejtonski sporazum propisao izbor dva člana u Federaciji, te podsjetio da su za kandidatkinju HDZ-a BiH uglavnom glasali Srbi i na prošlim i na pretprošlim izborima, kao što su i za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda glasali mnogi Srbi i Hrvati.
Matematika vlasti i institucionalna zastupljenost naroda
Kao ključni argument protiv tvrdnji o institucionalnoj ugroženosti hrvatskog naroda u BiH, Zahiragić je iznio detaljne podatke o učešću u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na državnom i entitetskom nivou, povlačeći paralelu s demografskom slikom terena.
„U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%“, izjavio je Zahiragić, nakon čega je u studiju uslijedila burna rasprava.
