Evropski lideri odbacili su zahtjeve predsjednika Donald Trump da pomognu u osiguravanju slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu. Ova tema bila je u fokusu sastanka ministara vanjskih poslova Evropska unija u Brisel, gdje se raspravljalo o dramatičnom rastu cijena nafte tokom aktuelnog sukoba na Bliskom istoku.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana doveo je do ozbiljnih poremećaja na energetskim tržištima, dok je pomorski promet kroz ključni zaljevski prolaz gotovo potpuno zaustavljen. Kroz Hormuški moreuz inače prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, pa svaka blokada ima snažan globalni ekonomski odjek.
Njemačka odbila vojno učešće
Ministar vanjskih poslova Njemačke, Johann Wadephul, izjavio je da Berlin nema namjeru pridružiti se vojnim operacijama u okviru ovog sukoba.
„Očekujemo od SAD-a i Izraela da nas informišu, uključe u procese odlučivanja i jasno kažu jesu li ciljevi operacija već ostvareni“, rekao je Wadephul novinarima prije početka sastanka u Briselu.
On je također naglasio da NATO do sada nije donio nikakvu odluku o eventualnom preuzimanju odgovornosti za sigurnost plovidbe u Hormuškom moreuzu.
Trump traži međunarodnu pomorsku koaliciju
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, u nedjelju je pozvao više država da formiraju međunarodnu pomorsku koaliciju koja bi rasporedila ratne brodove kako bi osigurala prolaz kroz Hormuški moreuz.
Međutim, taj poziv naišao je na otpor dijela evropskih država koje strahuju da bi vojno angažovanje dodatno eskaliralo sukob i uvuklo Evropsku uniju u širi regionalni rat.
EU traži političko rješenje
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas izjavila je da će evropski lideri najprije procijeniti koje korake države članice uopće žele poduzeti.
„Prvo moramo razgovarati o tome šta su države članice spremne učiniti u Hormuškom moreuzu. Naravno, potreba za njegovim ponovnim otvaranjem postoji upravo sada“, poručila je Kallas.
Dodala je da zatvaranje ovog strateškog prolaza, koje je već poguralo cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu, indirektno ide u korist Rusije, jer visoke cijene energenata povećavaju prihode Moskve i olakšavaju finansiranje rata u Ukrajini.
Evropski diplomati stoga upozoravaju da bi daljnja destabilizacija pomorskih ruta na Bliskom istoku mogla imati dugoročne posljedice ne samo za energetsku sigurnost, već i za globalnu ekonomiju.
