Prema navodima lista The Jerusalem Post, ruska obavještajna služba dostavila je Iranu detaljan spisak od 55 ključnih meta izraelske energetske infrastrukture, pozivajući se na izvore bliske ukrajinskoj obavještajnoj zajednici. Ovi podaci ukazuju na produbljivanje vojne i obavještajne saradnje između Moskve i Teherana, uz potencijalne ozbiljne posljedice po regionalnu sigurnost.
Izvještaj sugeriše da bi proslijeđene informacije mogle omogućiti precizno planiranje raketnih udara na izraelski energetski sistem, posebno na objekte od strateškog značaja. Među njima se izdvaja elektrana Orot Rabin, označena kao jedna od najvažnijih meta čije bi eventualno uništenje moglo imati dalekosežne posljedice po stabilnost snabdijevanja energijom.
Prema dostupnim informacijama, mete su klasificirane prema važnosti, pri čemu se u vrhu nalaze ključna proizvodna postrojenja, zatim velika urbana i industrijska čvorišta, te na kraju lokalna infrastruktura poput trafostanica i manjih elektrana. Ovakva struktura ukazuje na sistematičan pristup potencijalnom narušavanju energetske mreže.
Posebno se naglašava procjena ranjivosti izraelskog sistema, koji funkcioniše kao svojevrsni “energetski otok”, s obzirom na to da ne uvozi električnu energiju iz susjednih zemalja. Upravo zbog toga, oštećenje nekoliko ključnih tačaka moglo bi izazvati široke i dugotrajne nestanke struje, uz složene tehničke posljedice koje bi se teško sanirale.
Na ove navode reagovao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, upozorivši na sve snažniji savez Rusije i Irana. Istakao je da se znanje stečeno tokom rata u Ukrajini prenosi na druga krizna područja, te da takva saradnja može imati šire geopolitičke posljedice, uključujući destabilizaciju Bliskog istoka i skretanje pažnje sa rata u Ukrajini.
S druge strane, ruski ambasador u Izraelu Anatolij Viktorov kategorično je odbacio ove optužbe. Naglasio je da Rusija i Izrael imaju dugogodišnje sigurnosne kontakte, te da su tvrdnje o dostavljanju obavještajnih podataka Iranu neosnovane i više puta demantovane od strane ruskog rukovodstva.
Cijeli slučaj dodatno naglašava osjetljivost globalnih sigurnosnih odnosa, u trenutku kada se regionalni sukobi sve više prepliću s interesima velikih sila, stvarajući rizik od šire destabilizacije.
