Iduće sedmice Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH razmatrat će izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, koje donose značajno proširenje gasne mreže i nove pravce snabdijevanja.
Prema prijedlogu Vlade FBiH, projekat se širi na više gradova – uz postojeću trasu, uvode se novi odvojci prema Grudama, Čapljini i Donjem Vakufu, dok je najvažnija novina treći krak Kladanj – Tuzla.
Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić ističe da je riječ o strateškom potezu, jer razvoj dodatnih krakova omogućava ravnomjernu distribuciju gasa i stvara osnovu za izgradnju plinskih elektrana u više dijelova zemlje, uključujući Tuzlu, Kakanj, Mostar i Jajce.
Posebno naglašava da projekat ima i širi značaj. Uključivanje američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy dodatno jača političku i energetsku saradnju sa SAD-om, što BiH daje određenu sigurnosnu i investicijsku stabilnost.
U kontekstu energetske tranzicije, ovaj projekat dobija dodatnu težinu. Pad proizvodnje uglja i rast uvoza električne energije stvaraju potrebu za novim izvorima, a gasne elektrane se nameću kao realno rješenje u narednom periodu.
Zanimljivo je da projekat ima podršku i iz Republike Srpske. Ministar energetike Petar Đokić potvrdio je da RS vidi interes u ovom projektu, posebno kroz mogućnost da se opštine u Hercegovini povežu na novu gasnu infrastrukturu.
Time Južna interkonekcija prerasta iz entitetskog u širi energetski projekat od državnog značaja, koji bi mogao imati ključnu ulogu u budućem snabdijevanju energijom u Bosni i Hercegovini.
