Prema navodima objavljenim u tekstu američkog New York Timesa, Vlada Republike Srpske je tokom prethodnog perioda navodno izdvajala značajna sredstva za angažman lobističkih firmi u Washingtonu. U članku se navodi da su konsultantske usluge povezane s okruženjem bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa plaćane u iznosima od najmanje 300.000 dolara mjesečno, što se, kako tvrdi list, zasniva na dokumentima Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država.
Radi provjere ovih informacija, analiziran je važeći Budžet Republike Srpske za 2025. godinu, objavljen u Službenom glasniku RS (br. 110 od 20. decembra 2024). Razlog za to leži u tvrdnji New York Timesa da su isplate vršene iz javnih izvora, pa je važno utvrditi da li su takve stavke predviđene u planiranim rashodima.
Budžetski dokument za 2025. godinu ne sadrži izdvajanja za lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, niti na bilo kojoj poziciji budžetskih korisnika – uključujući Kabinet predsjednika Republike, Vladu RS, ministarstva ili Narodnu skupštinu – postoji posebna stavka koja bi se odnosila na takve usluge. Budžet precizira svrhe i namjene trošenja javnog novca, pa svako eventualno izdvajanje mimo predviđenih pozicija zahtijeva posebne procedure.
Ukoliko bi se pokazalo tačnim da su sredstva za angažman lobista isplaćivana iz javnih izvora, a da ta izdvajanja nisu bila planirana u budžetu, radilo bi se o okolnostima koje, prema zakonskim propisima, podliježu daljim provjerama nadležnih institucija. Zakoni o budžetskom sistemu i javnim finansijama propisuju stroge procedure upravljanja javnim sredstvima.
Kombinacija navoda iz međunarodnog medija i analize domaćeg budžetskog dokumenta opravdava interes revizorskih i istražnih organa da razmotre dostupne informacije. Ovakve okolnosti imaju potencijalne finansijske i institucionalne posljedice, zbog čega je transparentno utvrđivanje činjenica od javnog značaja.
Autor analize također ukazuje na izazove s kojima se domaće institucije ponekad suočavaju u pogledu povjerenja javnosti. Ipak, objava ovakvih informacija u međunarodnim izvorima i jasno definisan budžetski okvir mogli bi poslužiti kao osnov za dodatne provjere – ukoliko nadležni organi ocijene da postoje elementi za postupanje.
