Rat između Izrael i Iran sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta, a posljedice sukoba počinju se osjećati širom svijeta. Specijalni dopisnik Federalna televizija iz Washington Ivica Puljić upozorava da kombinacija rasta cijena nafte, pada vrijednosti dionica i pritiska na finansijski sistem predstavlja ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju.
Prema njegovim riječima, neizvjesnost i nestabilnost trenutno dominiraju američkim finansijskim tržištima, dok investitori širom svijeta s oprezom prate razvoj situacije na Bliskom istoku. Puljić navodi da su vrijednosti dionica u padu već desetak dana zaredom, a tržišta se nalaze u stanju čekanja dok se procjenjuje koliko bi sukob mogao trajati i kakve bi posljedice mogao ostaviti.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi kao i svugdje vladaju neizvjesnost i nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu već deseti dan zaredom i svi su na nekom čekanju“, upozorio je Puljić.
On objašnjava da su prvi dani sukoba prošli bez velikih ekonomskih potresa, ali da se situacija sada mijenja kako rat ulazi u drugu sedmicu. Prema njegovoj procjeni, rizici za globalno gospodarstvo postaju sve ozbiljniji, posebno zbog rasta cijena energije koji ima direktan uticaj na finansijska tržišta.
Puljić ističe da rast cijena nafte odmah utiče na kamatne stope i tržište obveznica, što dodatno destabilizira finansijski sistem. Veće cijene energije, kako navodi, smanjuju izglede za ekonomski rast, dok istovremeno više dugoročne kamatne stope smanjuju vrijednost dionica, posebno u sektorima koji se oslanjaju na buduću dobit.
Posebnu zabrinutost izazivaju potezi velikih finansijskih institucija koje već pokušavaju spriječiti paniku na tržištu. Puljić navodi da pojedine velike kompanije i investicioni fondovi već ograničavaju povlačenje novca, kako bi spriječili nagle rasprodaje nelikvidne imovine.
Takve mjere, upozorava, mogu imati ozbiljne posljedice po finansijski sistem. Kada fondovi blokiraju povlačenje novca, prestaju davati nove kredite, što praktično znači smanjenje količine novca u finansijskom sistemu i dodatni pritisak na tržišta.
Zbog toga se sve veći pritisak stvara i na centralne banke, koje bi u slučaju dublje krize mogle biti primorane da interveniraju hitnim monetarnim mjerama i dodatnim štampanjem novca kako bi spriječile širi finansijski kolaps.
Istovremeno, investitori bi mogli početi povlačiti kapital iz rizičnijih ulaganja, što bi moglo izazvati lančanu reakciju na finansijskim tržištima, posebno na Wall Street.
Rat je već doveo do naglog skoka cijena energenata. Puljić navodi da je cijena nafte u kratkom periodu porasla za oko 25 posto, što je izazvalo strah da bi rast troškova energije mogao dodatno povećati inflaciju i smanjiti potrošnju.
Promjene su već vidljive i na američkom tržištu goriva. Prema njegovim riječima, cijena benzina u SAD-u porasla je sa 2,98 dolara po galonu na 3,48 dolara, dok je cijena dizela porasla za oko 24 posto od početka zračnih napada. Ovaj rast posebno pogađa transportni sektor, poljoprivredu i industriju, gdje gorivo predstavlja ključni trošak.
Puljić navodi i da predsjednik Donald Trump pokušava umanjiti ozbiljnost situacije, tvrdeći da je rast cijena energije mala cijena za sigurnost Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.
Ipak, ekonomski pokazatelji govore drugačije. Prema Puljićevim riječima, sukob je već izazvao jedan od najvećih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom u historiji, jer je s tržišta privremeno nestalo oko 20 posto svjetske ponude nafte.
Na kraju upozorava da bi eventualna odluka Washingtona o preuzimanju kontrole nad iranskom naftom mogla dodatno zakomplikovati globalne odnose. Takav potez, smatra, mogao bi dovesti do novog zaoštravanja odnosa između Sjedinjene Američke Države i Kina, koja je jedan od najvećih kupaca iranske nafte.
