Penzioneri širom Bosne i Hercegovine već godinama upozoravaju da žive u uslovima koji ne omogućavaju dostojanstven život, a ekonomski pokazatelji sve jasnije potvrđuju da se njihov položaj dodatno pogoršava. Mnogi od njih se svakodnevno bore da pokriju osnovne potrebe, dok s nestrpljenjem prate odluke vlasti koje bi mogle donijeti povećanje penzija na početku naredne godine. Zbog toga penzioneri s velikom pažnjom prate svaku najavu iz oba entiteta, jer i najmanje povećanje ima značajan utjecaj na kućni budžet onih koji žive od veoma skromnih primanja.
U Federaciji BiH trenutno najniža penzija iznosi 599 KM, dok je zagarantovana oko 715 KM, a prosječna se kreće oko 760 KM. Ovi iznosi jasno pokazuju da velik broj penzionera – posebno onih koji dugi niz godina primaju minimalne penzije – ostaje u sferi primanja koja ne mogu pratiti rast troškova života. Cijene prehrambenih artikala, energenata i osnovnih potrepština iz mjeseca u mjesec rastu, pa su kućni troškovi sve veći, dok povećanja penzija ne prate realnu inflaciju.
Zbog toga penzioneri i njihove organizacije sve češće ističu da usklađivanje penzija ne bi smjelo počivati samo na statističkim pokazateljima, već bi trebalo odražavati stvarne troškove života. Ekonomski stručnjaci već duže upozoravaju da inflacija najviše pogađa one s najnižim primanjima, pa se od vlasti očekuju brže i odlučnije mjere. U mnogim domaćinstvima, kako navode penzioneri, čak su i osnovne životne namirnice postale teško dostupne.
Trenutno se u proceduri nalazi nacrt izmjena Zakona o PIO koji predviđa novi model obračuna penzija. Jedan od najvažnijih prijedloga jeste povećanje minimalne penzije na oko 700 KM, što bi predstavljalo značajno olakšanje za veliki broj korisnika. Međutim, predloženi model ima i drugu stranu – penzije ostvarene na osnovu samo 15 godina staža bile bi niže nego sada, jer bi se više vrednovala ukupna dužina staža i iznos uplaćenih doprinosa. To je otvorilo pitanje da li bi ovakav model bio pravedniji ili bi dodatno produbio razlike među penzionerima.
Iako je nacrt pripremljen, male su šanse da će biti usvojen do kraja ove godine. Političke tenzije, nedostatak finansijske sigurnosti i potreba dodatnih analiza usporavaju proces. Ukoliko izmjene ne budu usvojene, penzije će se nastaviti usklađivati po trenutnom sistemu, najvjerovatnije u proljeće, u zavisnosti od rasta potrošačkih cijena i prosječnih plata.
Dodatni prijedlog uputili su poslanici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić, koji traže povećanje penzija za najmanje 20% od 1. januara 2026. godine. Naglašavaju da je situacija postala previše teška i da penzioneri ne mogu više čekati, posebno u periodu kada inflacija utiče na sve – od hrane do režija. Kako navode, penzioneri žive ispod granice dostojanstva i neophodna je hitna reakcija vlasti.
U Republici Srpskoj stanje je drugačije, ali problemi su suštinski isti. Minimalna penzija iznosi 330 KM, dok je prosječna oko 652 KM. Posljednje povećanje od 3% donijelo je tek simbolične pomake – najniža penzija je porasla manje od 10 KM, dok je prosječna povećana za oko 20 KM. Za januar je najavljeno novo usklađivanje, ali ne onoliko koliko su penzioneri očekivali. Iako su se nadali rastu od barem 10%, potvrđeno je da će povećanje iznositi 6,25%.
Penzioneri u RS-u redovno ukazuju na velike razlike u odnosu na FBiH. Naglašavaju da nemaju ništa protiv svojih vršnjaka iz drugog entiteta, ali ne mogu zanemariti činjenicu da su minimalne penzije u Federaciji više za oko 270 KM, a prosječne za više od 100 KM. To dodatno pojačava njihov osjećaj nepravde i potrebu za korjenitom reformom penzionog sistema.
