Podršku kandidaturi Denisa Bećirovića za novi mandat u Predsjedništvu BiH najavilo je čak 12 političkih stranaka. U razgovoru za naš list, Bećirović govori o dosadašnjim rezultatima, vanjskoj politici, regionalnim odnosima i planovima za naredni period.
Asim Mujkić je nedavno izjavio da ste jedan od rijetkih članova Predsjedništva koji je mandat proveo fokusirajući se isključivo na ustavne obaveze, izbjegavajući stranačke i međunacionalne sukobe, te u prvi plan stavljajući Bosnu i Hercegovinu i njen međunarodni položaj. Kako Vi gledate na vlastiti rad?
– Takva ocjena uglednog profesora i intelektualca za mene predstavlja priznanje, ali i obavezu. Od trenutka izbora za člana Predsjedništva BiH u potpunosti sam se posvetio ovoj dužnosti. Od oktobra 2022. godine moj rad je usmjeren isključivo na državnu politiku, u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sarađujem sa svim akterima kada su u pitanju interesi države i njenih građana, podržavam inicijative koje vode ka pravdi, napretku i evropskim vrijednostima, a istovremeno sam odlučan u suprotstavljanju potezima koji štete Bosni i Hercegovini.
Rezultati u složenim okolnostima
Govoreći o postignućima, Bećirović naglašava da je mandat obilježen izrazito zahtjevnim globalnim i unutrašnjim okolnostima, ali da su ipak ostvareni mjerljivi rezultati u više oblasti. Poseban fokus, kako ističe, stavljen je na aktivnu vanjsku politiku, obnovu međunarodnih veza i jačanje pozicije BiH na svjetskoj sceni.
Jedan od najznačajnijih diplomatskih uspjeha predstavlja usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Nakon njenog donošenja, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao zemlja koja afirmira univerzalne civilizacijske vrijednosti. Već u kratkom roku uslijedili su konkretni efekti, poput postavljanja memorijala posvećenih genocidu u Srebrenici ispred sjedišta UN-a u New Yorku, na Trgu UN-a u Beču i na groblju Père Lachaise u Parizu.
Posebnu težinu Rezoluciji daje i formiranje posebnog programa UN-a pod nazivom The Srebrenica Genocide and the United Nations Outreach Programme, čime je osigurana trajna međunarodna vidljivost i institucionalizacija sjećanja. Prema Bećirovićevim riječima, riječ je o dugoročnoj tekovini koja nadilazi jednokratni diplomatski uspjeh.
Pravna borba i zaštita ustavnog poretka
Bećirović podsjeća i na niz važnih odluka Ustavnog suda BiH, gdje je putem sedam zahtjeva spriječena primjena neustavnih zakona u entitetu RS.
– Te pravne pobjede predstavljaju institucionalni odgovor na politički voluntarizam i pokušaje podrivanja suvereniteta države. Insistiranje na ustavnim procedurama i sudskoj kontroli ima stabilizirajući učinak i jača povjerenje u institucije. To su pobjede u interesu Bosne i Hercegovine i svih njenih građana – naglašava on.
Odnosi u regiji
Govoreći o odnosima u trokutu Sarajevo – Zagreb – Beograd, Bećirović upozorava da regija još uvijek nije u potpunosti izvukla pouke iz prošlosti.
– Umjesto učenja iz pozitivnih primjera, svjedočimo pokušajima revitalizacije politika koje su već nanijele ogromnu štetu. Evropski projekt pokazao je da su vizija i saradnja jače od straha i mržnje. Takav pristup potreban je i na Zapadnom Balkanu – kaže Bećirović.
On podsjeća da evropske integracije podrazumijevaju prihvatanje evropskih vrijednosti, a ne samo korištenje fondova, te da BiH mora graditi odnose sa susjedima na temelju suvereniteta, međunarodnog prava i međusobnog poštovanja.
Evropski i NATO put
Bećirović ističe da su punopravno članstvo u EU i NATO-u strateški ciljevi BiH, definirani od strane državnih institucija, te da o njima nema političke trgovine.
– Dok su ti ciljevi na snazi, svi zvaničnici imaju obavezu da rade na njihovoj realizaciji. Evropska konvencija o ljudskim pravima je sastavni dio našeg ustavnog poretka i ima prioritet nad svim zakonima. U BiH više nema prostora za antievropska i diskriminatorska rješenja – poručuje on.
Rad Predsjedništva BiH
Govoreći o funkcionisanju Predsjedništva, Bećirović naglašava da je, uprkos teškom političkom naslijeđu, ovaj saziv donio stotine odluka važnih za ekonomiju, odbranu i vanjsku politiku.
– Ustavne nadležnosti ne smiju biti izgovor za pasivnost. I u složenom sistemu moguće je postići konkretne rezultate ako se ovlasti koriste odgovorno i konstruktivno – ističe.
Zloupotreba javnog novca i lobiranje
Komentarišući polemike o milionskim iznosima potrošenim na lobiranje u SAD-u radi skidanja sankcija pojedincima iz RS-a, Bećirović naglašava da je riječ o zloupotrebi javnog novca.
– Sankcije nisu uvedene entitetu, već pojedincima zbog politike koja ugrožava Dejtonski sporazum i vladavinu prava. Novac građana ne smije se koristiti za zaštitu ličnih interesa – poručuje.
Podrška kandidaturi
Govoreći o izborima, Bećirović ističe da je podrška njegovoj kandidaturi snažnija nego 2022. godine, ali naglašava da konačnu odluku donose građani.
– Moja uloga je integrirajuća. Okupljam demokratske i državotvorne snage oko strateških tema. Od mene nećete čuti teške riječi ni populizam – kaže on.
Rezolucija o Srebrenici i 9. januar
Bećirović priznaje da je proces usvajanja Rezolucije o Srebrenici bio izuzetno zahtjevan, ali ističe da je riječ o jednoj od najvećih diplomatskih i moralnih pobjeda BiH. Posebno naglašava značaj poruka poslanih posjetom Srebrenici 9. januara.
– Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da je 9. januar diskriminatoran datum. Na pokušaje relativizacije činjenica treba odgovarati istinom, pravom i dostojanstvom – zaključuje Bećirović.
