Njemački kancelar Friedrich Merz posljednjih dana ublažio je retoriku kada je riječ o ratu protiv Irana, nakon što je ranije otvoreno podržavao ciljeve politike Sjedinjenih Američkih Država u tom sukobu. Promjena tona dolazi u trenutku kada u Njemačkoj i širom Evropske unije raste zabrinutost zbog mogućih ekonomskih i sigurnosnih posljedica dugotrajnog rata na Bliskom istoku.
Od snažne podrške do opreznijih poruka
Tokom nedavne posjete Washington, Merz je poručio da je Berlin potpuno usklađen s politikom američkog predsjednika Donald Trump, uključujući i ideju političkih promjena u Teheranu.
Međutim, kako prenose evropski mediji, ton njemačkog kancelara u međuvremenu se značajno promijenio. Tokom posjete Norveškoj upozorio je da rat može imati ozbiljne posljedice po evropsku ekonomiju i sigurnost.
„Ovaj sukob ima ogroman utjecaj na troškove energije i potencijal da pokrene nove valove migracija prema Evropi“, izjavio je Merz.
Razlike među evropskim liderima
Od samog početka sukoba evropski lideri nisu imali jedinstven stav. Dok je Merz u prvim danima otvoreno podržavao američko-izraelske vojne akcije, pojedini evropski političari bili su znatno kritičniji.
Među njima su bili španski premijer Pedro Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji su vojne napade ocijenili problematičnim u kontekstu međunarodnog prava.
Upozorenja su stigla i iz drugih evropskih institucija. Predsjednik Evropskog vijeća, António Costa, upozorio je na rizik širenja sukoba, dok je italijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila zabrinutost zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava.
Pritisak unutar njemačke vlade
Promjena retorike djelimično je rezultat političkog pritiska unutar njemačke vladajuće koalicije. Političari iz Socijaldemokratske partije Njemačke kritikovali su Merzovu Kršćansko‑demokratsku uniju zbog, kako tvrde, prevelike bliskosti s Trumpovom administracijom.
Zastupnik u Evropskom parlamentu René Repasi upozorio je da bi takav pristup mogao politički izolovati Berlin unutar EU, dok je njemački političar Adis Ahmetović potvrdio da su unutar koalicije vođene ozbiljne rasprave o potrebi jasnijeg protivljenja ratu.
Strah od ekonomskih posljedica
Veliku zabrinutost izaziva i mogućnost novog rasta cijena energije. Njemačka industrija, posebno energetski intenzivni sektori, već se suočava s velikim izazovima nakon prethodnih energetskih kriza.
Ekonomistica Veronika Grimm upozorila je da bi produženi rat mogao dodatno oslabiti izglede za ekonomski oporavak Njemačke.
Strah od nove migrantske krize
Pored ekonomskih posljedica, Berlin strahuje i od mogućeg novog migrantskog vala. Prema istraživanju organizacije Rockwool Foundation, čak 28 posto Iranaca koji bi napustili zemlju tokom rata navelo je Njemačku kao poželjnu destinaciju, dijelom zbog velike iranske dijaspore u toj zemlji.
Takav razvoj događaja mogao bi imati i snažne političke posljedice, posebno u trenutku kada raste podrška krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku.
Poziv na diplomatsko rješenje
Zbog svih tih faktora, Merz sada naglašava potrebu za diplomatskim rješenjem sukoba. Najavio je razgovore sa državama G7 i s vlastima u Izraelu kako bi se pronašao put ka smirivanju situacije.
„Njemačka nije strana u ovom ratu i ne želimo to postati. Svi naši napori usmjereni su na okončanje sukoba“, poručio je njemački kancelar.
