Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Sjedinjene Američke Države potiskuju Rusiju sa svjetskih energetskih tržišta, uključujući i Srbiju, optužujući Washington za agresivne metode u borbi za resurse.
Govoreći za ruske medije, Lavrov je naveo da SAD djeluje isključivo u skladu s vlastitim interesima, bez obzira na međunarodne norme.
„SAD je jasno poručio da ne prima ničije naredbe i da ga zanimaju samo vlastiti interesi. Spremni su ih braniti svim sredstvima – državnim udarima, otmicama ili ubistvima lidera“, rekao je Lavrov.
Kao primjere, naveo je aktivnosti SAD-a u Venecueli i Iranu, tvrdeći da je ključni motiv bio pristup nafti i energetska dominacija. Posebno je istakao sankcije uvedene ruskim kompanijama poput Lukoila i Rosnefta, naglašavajući da su to bile prve velike sankcije administracije Donald Trump, a ne nasljeđe Joe Biden.
Lavrov tvrdi da SAD podržava istiskivanje Rusije s evropskog energetskog tržišta, te da se taj proces sada širi i na Balkan.
„Joe Biden je to započeo, a Donald Trump dovršava. Riječ je o otvorenoj težnji za energetskom dominacijom širom svijeta“, istakao je.
Govoreći o budućnosti, upozorio je da bi pritisci mogli dovesti do toga da Rusija razvija energetski sektor unutar vlastitih granica, nakon čega bi SAD pokušao uspostaviti saradnju pod svojim uslovima.
„Ako smo spremni za obostrano korisne projekte, onda i oni moraju uvažiti naše interese. Za sada to ne vidimo“, poručio je.
Osvrćući se na globalne odnose, Lavrov je ocijenio da svijet ulazi u fazu u kojoj međunarodno pravo slabi, a dominira princip sile.
„Nema međunarodnog prava… svijet se vraća u stanje u kojem sila određuje pravo“, rekao je.
Lavrov je kritikovao i ulogu SAD-a i Izraela u krizi na Bliskom istoku, upozoravajući da će njihove odluke imati dugoročne posljedice, te optužio Evropu za pokušaj očuvanja neokolonijalnog utjecaja.
„Evropa želi živjeti na tuđi račun i drugima diktirati pravila. Arogancija i prezir su vidljivi“, rekao je.
Na kraju je poručio da se Rusija tradicionalno oslanja na vlastite snage, naglašavajući da danas, pored vojske i mornarice, ključnu ulogu imaju i zračno-svemirske snage te jedinice bespilotnih letjelica.
