Trump je za Financial Times izjavio da SAD razmatraju više opcija, uključujući poteze vezane za strateški važna područja u Iranu. Također se, prema medijskim navodima, razmatraju mjere vezane za kontrolu nuklearnih materijala, što bi moglo podrazumijevati produženo međunarodno prisustvo.
On je naveo da Washington vodi razgovore s iranskim političkim predstavnicima, uključujući Mohammad Bagher Ghalibaf, te da bi uskoro moglo biti jasnije postoji li prostor za dogovor. Tvrdnje o promjenama unutar iranskog sistema vlasti nisu potvrđene iz nezavisnih izvora.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će Hormuški moreuz ostati otvoren, naglašavajući da su ciljevi SAD-a jasno definisani i vremenski ograničeni.
Trump je upozorio na mogućnost dodatnih mjera usmjerenih na ključnu infrastrukturu, ukoliko ne dođe do dogovora, dok istovremeno navodi da postoje određeni signali koji ukazuju na mogućnost smanjenja tenzija. S druge strane, iranski zvaničnici poručuju da bi mogli odgovoriti na eventualne poteze, što dodatno povećava neizvjesnost.
Eskalacija sukoba na više frontova
Sukobi se nastavljaju i na terenu, uz nove napade projektilima i dronovima. Zabilježeni su incidenti u kojima su letjelice ulazile u zračni prostor drugih država prije nego što su presretnute.
Prema dostupnim informacijama, Iran navodi da je gađao vojne ciljeve u Izraelu, dok izraelske snage ističu da su djelovale protiv objekata povezanih s iranskim strukturama. Također su prijavljeni udari na industrijske i energetske objekte, što dodatno komplikuje situaciju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da neka postrojenja u Iranu više nisu operativna nakon napada, dok iranske vlasti iznose podatke o velikom broju pogođenih i povrijeđenih.
U region pristižu dodatne američke snage, a analitičari upozoravaju da bi eventualna kopnena operacija bila složena i dugotrajna, s neizvjesnim ishodom.
Međunarodne reakcije i posljedice
Brojne države i međunarodni akteri pozivaju na hitnu deeskalaciju. Francuska je zatražila sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, dok su zemlje poput Saudijska Arabija, Turska i Egipat podržale nastavak diplomatskih napora.
Rusija naglašava potrebu za političkim rješenjem, dok su pojedine evropske zemlje počele uvoditi dodatne mjere zbog sigurnosnih rizika.
Na energetskom tržištu bilježi se rast cijena nafte, uz upozorenja da bi daljnja eskalacija mogla imati globalne ekonomske posljedice.
Humanitarna situacija se pogoršava, posebno u Liban, gdje je zabilježen veliki broj raseljenih osoba.
U ovakvim okolnostima, sukob ulazi u fazu u kojoj se paralelno odvijaju vojne aktivnosti i diplomatski pokušaji rješenja, uz i dalje neizvjestan razvoj događaja.
