Predsjednik Hrvatska Zoran Milanović oštro je reagirao na izjave izraelskog ambasadora Gary Koren, poručivši da optužbe o navodnoj povezanosti iranske ambasade u Zagreb s terorizmom smatra neprimjerenim i štetnim za javnost.
Govoreći novinarima, Milanović je komentarisao širu sigurnosnu situaciju na Bliski istok, osvrnuvši se i na rat u Gaza. Istakao je da nasilje nad civilima vidi kao oblik terorizma, dodajući da, prema njegovom stavu, takve metode koriste različite strane u regionalnim sukobima.
„Iran je zaista, kada je u pitanju Bliski istok, kao i Izrael, sklon određenim terorističkim metodama. Što je ubijanje u Gazi nego terorizam i što je iživljavanje izraelskih vojnika krav magaša nego terorizam? Međutim, kad je u pitanju Europa, Iran u Europi teroristički ne djeluje“, rekao je Milanović.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je izraelski ambasador Gary Koren u intervjuu za Hinu pozvao hrvatske vlasti da provedu sigurnosnu provjeru osoblja Iran u Zagrebu, sugerirajući da bi među diplomatama mogli biti pojedinci povezani s iranskim sigurnosnim strukturama.
Milanović je takve tvrdnje ocijenio pretjeranim i poručio da se u javnom prostoru stvara nepotrebna napetost. „Maltene je rekao da je usred Zagreba teroristička jazbina u iranskoj ambasadi“, kazao je predsjednik.
Zbog spornih izjava izraelski ambasador je, kako je naveo Milanović, pozvan na razgovor u predsjednički ured na Pantovčak, gdje mu je poručeno da takve izjave ne doprinose stabilnosti niti odnosima između država.
„Veleposlanik je pozvan da mu se kaže da ne nanosi štetu Hrvatskoj i da ne uznemirava javnost. Tuđe infekte i bacile u Hrvatskoj nećemo, ni izraelske ni iranske. Ovo je Zagreb, nije Tel Aviv“, naglasio je Milanović.
Predsjednik Hrvatske osvrnuo se i na napade na Iran, ponavljajući svoj raniji stav da takve akcije nemaju međunarodni legitimitet. „Iran je članica Ujedinjenih naroda i napadnut je bez mandata UN-a“, poručio je.
Govoreći o vanjskoj politici, Milanović je naglasio da potpuna usklađenost Hrvatske s politikom Evropska unija nije uvijek moguća. Dodao je da svaka država mora voditi računa o vlastitim interesima te odbacio ideju da se vanjska politika vodi isključivo iz Brisel, kritikujući pritom birokratski pristup evropskih institucija i politike koje, kako smatra, ne uzimaju dovoljno u obzir razlike među državama članicama.
