Na saslušanju koje je održao Pododbor za Evropu u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država razmatrana je cjelokupna situacija na Zapadnom Balkanu, s posebnim fokusom na političke i ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini gotovo trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tokom ovog saslušanja iznesene su ozbiljne i zabrinjavajuće procjene o stanju u državi. Među najistaknutijim glasovima bio je Max Primorac iz Fondacije Heritage, koji je naglasio da je Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnim ulaganjima iz inostranstva koja se mjere u desetinama milijardi američkih dolara, i dalje opterećena dugotrajnim ekonomskim slabostima i duboko ukorijenjenim nepovjerenjem između etničkih zajednica.
Učesnici saslušanja su tokom izlaganja ukazali na potrebu snažnijeg angažmana administracije SAD-a u regionu. Prema njihovim ocjenama, imenovanje ambasadora s jasnim političkim autoritetom na ključnim diplomatskim pozicijama važno je kako bi Washington mogao efikasnije zastupati svoje ekonomske interese i nastaviti provoditi svoju diplomatsku strategiju u državama Zapadnog Balkana. Posebno je istaknuto da se mehanizam sankcija mora primjenjivati odlučnije, naročito u situacijama kada se procjenjuje da pojedine zemlje odstupaju od demokratskih vrijednosti ili se približavaju geopolitičkim konkurentima Sjedinjenih Država.
Tokom rasprave dotaknuto je i pitanje vanjskog utjecaja na sigurnosne prilike u regionu. Nekoliko govornika naglasilo je da Srbija predstavlja glavnu ulaznu tačku za širenje političkog i ekonomskog upliva Rusije, Kine i Irana prema Bosni i Hercegovini i ostatku regiona. Po njihovoj ocjeni, takvi procesi direktno utiču na stabilnost Zapadnog Balkana i dodatno komplikuju ionako krhke odnose među državama. Preovladavao je stav da Srbija mora u potpunosti prihvatiti zapadne standarde i pravila međunarodnog poretka ako se želi postići dugoročna stabilnost u regiji — cilj koji, prema iznesenim ocjenama, Beograd još nije ispunio.
Među učesnicima koji su iznijeli najoštrije primjedbe bio je i Luke Coffey iz Instituta Hudson. On je podsjetio da se američki napori protiv štetnog utjecaja Rusije i Kine u regionu ne mogu smatrati završenim dok, kako je naglasio, Srbija održava bliske veze s tim državama. Posebno je ukazao na političke poteze Milorada Dodika, za koje smatra da su usmjereni na slabljenje institucija Bosne i Hercegovine kroz stvaranje paralelnih struktura unutar entitetske vlasti. Prema Coffeyju, takve aktivnosti imaju kontinuiranu podršku Rusije, ali i Srbije.
Dodatno, Coffey je problematizirao i odluku Ministarstva finansija SAD-a donesenu prošle godine, kojom su sankcije Miloradu Dodiku i osobama povezanim s njegovom mrežom bile ukinute. Kako je istakao, takav potez nije bio zasnovan ni na jednoj dosljednoj i jasno definisanoj strategiji američke politike prema Balkanu, što je, prema njegovim riječima, ostavilo otvorenim pitanje stvarnog cilja tog poteza.
