Procurili transkripti razgovora između mađarskih i ruskih zvaničnika otkrivaju duboku političku i diplomatsku saradnju koja je, prema navodima istraživača, išla daleko izvan uobičajenih bilateralnih odnosa. U središtu priče nalazi se komunikacija između mađarskog ministra vanjskih poslova Péter Szijjártó i ruskih predstavnika, uključujući Sergey Lavrov, koja ukazuje na sistematsko prenošenje informacija iz Brisela prema Moskvi.
U razgovorima se, kako se navodi, prenose detalji sa sastanaka ministara vanjskih poslova European Union, uključujući i unutrašnje nesuglasice među državama članicama. Pominju se i pokušaji da se pojedina ruska imena uklone sa sankcionih lista, kao i ponude pomoći ruskim kompanijama pogođenim restriktivnim mjerama.
Jedan od najzapaženijih slučajeva odnosi se na ruskog oligarha Alisher Usmanov, gdje se u transkriptima vidi spremnost mađarske strane da pokrene inicijativu za uklanjanje njegove sestre sa liste sankcionisanih. Nekoliko mjeseci kasnije taj zahtjev je i realizovan, što dodatno pojačava sumnje u koordinisano djelovanje.
Istraživački portal The Insider navodi da ovi razgovori predstavljaju prvi jasan dokaz sistematskog djelovanja jedne članice EU u korist ruskih interesa unutar evropskih institucija. Prema istim izvorima, Mađarska i Slovačka su više puta koristile pravo veta kako bi blokirale sankcije, tražeći zauzvrat ustupke za ruske pojedince i kompanije.
Sam Péter Szijjártó nije negirao kontakte, već je izjavio da su oni dio redovne diplomatske prakse, dodajući kako su novinari zapravo “dokazali da govori isto i javno i privatno”. S druge strane, portparol vlade Zoltán Kovács odbacio je optužbe, tvrdeći da nije bilo dijeljenja osjetljivih informacija.
Reakcije iz Evrope nisu izostale. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ga ovakvi navodi ne iznenađuju, naglašavajući da zbog toga pažljivo bira koje informacije dijeli s mađarskim premijerom Viktor Orbán.
European Commission ocijenila je otkrića kao ozbiljno zabrinjavajuća, te zatražila dodatna objašnjenja. U međuvremenu, unutar EU sve češće dolazi do ograničavanja razmjene povjerljivih informacija s Mađarskom, a najosjetljivije teme sele se u uži krug država članica.
Ovaj slučaj dodatno produbljuje političke podjele unutar Evropske unije i otvara pitanje koliko su pojedine članice spremne balansirati između zajedničkih evropskih interesa i vlastitih geopolitičkih veza.
