Politička saradnja Milorada Dodika i Dragana Čovića sve češće se navodi kao jedan od uzroka otežanog funkcionisanja državnih institucija i usporavanja evropskih procesa u Bosni i Hercegovini. Iako se predstavnici HDZ-a predstavljaju kao zagovornici evropskih reformi, pojedine političke odluke dovode u pitanje njihovu praktičnu posvećenost, ocijenio je za Slobodnu Bosnu Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH i član Demokratske fronte.
Govoreći o blokadi rada Doma naroda PSBiH, aktuelnim aferama i nedavnom ukidanju američkih sankcija Miloradu Dodiku, Lazović smatra da pomenuta odluka može označiti politički zaokret u zemlji.
Blokada Doma naroda i odnos SNSD–HDZ
Posljednja sjednica Doma naroda nije održana zbog nedostatka kvoruma, jer tri delegata iz Kluba hrvatskog naroda (HDZ BiH) nisu prisustvovala. U isto vrijeme, Dragan Čović boravio je u Zagrebu na sastanku sa zvaničnicima.
“Ne radi se o prvom slučaju u kojem HDZ odlukom o nedolasku sprječava glasanje o smjeni kadrova iz SNSD-a. Takva vrsta političke saradnje utiče na rad institucija i usporava reformske procese”, rekao je Lazović. On vjeruje da bi nakon odluke Ustavnog suda BiH, kojom je potvrđena presuda Dodiku, mogao uslijediti drugačiji politički pristup.
Profesor Ivo Komšić ranije je ocijenio da ukidanje sankcija može imati šire političke posljedice, uključujući jačanje Dodikove pozicije i nastavak zastoja u državnim organima.
“Ukidanje sankcija bilo je očekivano nakon izmjena spornih zakona u Narodnoj skupštini RS. Međutim, državne institucije u ovom slučaju ostaju dobitnik jer su odluke entitetskog nivoa vraćene u ustavni okvir”, dodao je Lazović. On smatra da je poruka sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a bila jasna – stabilnost Bosne i Hercegovine je prioritet.
Afera „Spengavanje“
Osvrćući se na istragu povezanu s navodnim uticajem u zapošljavanju, Lazović ističe da širenje istrage pokazuje ozbiljnost situacije.
“Pojave nepotizma i političkog uticaja u kadrovskim rješenjima postale su učestale. Stranke moraju pokazati spremnost na transparentno djelovanje ukoliko žele jačati demokratske standarde”, rekao je.
Povjerenje u policijske strukture
Komentarišući istrage u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, Lazović navodi da je potrebno insistirati na odgovornosti pojedinaca kako bi povjerenje u institucije bilo očuvano.
“U praksi demokratskih zemalja, politička odgovornost često se preuzima i zbog znatno manjih propusta. Pitanje zaštite maloljetnika i povjerenja građana zahtijeva jasan institucionalni odgovor”, poručio je.
Postavljanje spomenika u Čapljini
Lazović se osvrnuo i na podizanje spomenika Slobodanu Praljku u Čapljini.
“Pozitivno je što se dio crkvene strukture oglasio i distancirao. Međutim, poželjno je da i politički vrh pojasni svoj stav, posebno imajući u vidu osjetljiv kontekst”, zaključio je.
Prema njegovim riječima, bh. institucije trebaju brzu reakciju gdje god postoje zakonske nadležnosti, a politička odgovornost mora biti vidljiva kako bi reforme imale smisla.
