Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas će, na svojoj 10. plenarnoj sjednici, razmatrati apelaciju Milorada Dodika na presudu Suda BiH kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od godinu dana, uz zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u periodu od šest godina.
Iako sadržaj apelacije nije u potpunosti poznat javnosti, pretpostavlja se da će centralni argumenti biti zasnovani na navodno narušenom pravu na pravično suđenje i presumpciju nevinosti. Na to se poziva član 6. stav 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, navodi advokat i novinar Senad Pećanin.
Prema njegovoj ocjeni, dodatni navodi mogli bi se odnositi na izjave pojedinih državnih zvaničnika koje su, u periodu prije presude, imale odjek u javnosti. Kao primjer se spominje izjava ministra vanjskih poslova i lidera stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića, koji je poručio da bi u slučaju oslobađajuće presude pozvao građane na masovna okupljanja.
Pećanin smatra da i takve izjave mogu biti predstavljene kao potencijalni pritisak na sudski proces, te podsjeća na ranije odluke Ustavnog suda, uključujući i predmet Fadila Novalića, u kojem je takođe utvrđena povreda prava zbog izjava političkih aktera. U tom slučaju, međutim, presuda nije ukinuta, već je odluka imala deklarativni karakter, što je izazvalo raspravu, uključujući izdvojeno mišljenje sudije Mirsada Ćemana.
Kada je riječ o aktuelnoj apelaciji, Pećanin napominje da u odlučivanju neće učestvovati raniji članovi Ustavnog suda koji su u međuvremenu penzionisani, zbog čega se različiti ishodi ne bi trebali smatrati iznenađenjem. Dodaje da se, u slučaju uspjeha apelacije, presuda može izmijeniti ili poništiti, dok bi eventualno odbijanje zadržalo postojeće sankcije.
Autor ukazuje i na to da bi Dodik u budućem periodu mogao imati nove pravne izazove. Kao primjer, navodi njegovu izjavu sa press konferencije održane 6. augusta 2025. godine, koju je Pećanin prijavio Tužilaštvu BiH 31. oktobra iste godine. Prema njegovim tvrdnjama, tužilaštvo bi moglo pokrenuti postupak ako procijeni da postoje zakonski uslovi.
Zaključno navodi da se sporne izjave političkih aktera danas mogu pojaviti kao argumenti u žalbenim i ustavnim postupcima, ne samo unutar Bosne i Hercegovine, već i u kasnijim procesima pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, ukoliko do njih dođe.
