Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini održana je danas bez obraćanja visokog predstavnika Christiana Schmidta, jer Rusija, koja trenutno predsjedava, ne priznaje njegov mandat. Schmidt je, ipak, dostavio svoj 68. izvještaj generalnom sekretaru UN-a, koji je objavljen na stranici OHR-a.
Dokument obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra i opisuje političku krizu izazvanu potezima vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, usmjerenim protiv državnih institucija. Prema izvještaju, takve aktivnosti predstavljaju dio dugoročnog političkog pristupa, a ne reakciju na presudu Suda BiH ili odluku CIK-a o okončanju Dodikovog mandata. Uprkos pritiscima, sigurnosna situacija ostala je stabilna, uz važnu ulogu EUFOR-a.
Schmidt navodi da su napadi na Dejtonski sporazum prouzrokovali ozbiljne političke i institucionalne posljedice, usporivši napredak ka EU. Domaće vlasti, posebno iz Republike Srpske, prema izvještaju, blokirale su ključne odluke. Istovremeno, nedavno usvajanje Reformskog plana ocijenjeno je kao pozitivan, iako skroman iskorak.
Izvještaj ističe da su se politički odnosi dodatno pogoršali nakon potvrde presude Dodiku, a među otvorenim pitanjima navodi se položaj Ustavnog suda, nadležnosti OHR-a, pristupanje EU i NATO-u, te raspolaganje državnom imovinom. Schmidt podsjeća da je poštivanje sudskih odluka obavezno, a teritorijalni integritet BiH nedodirljiv.
U nastavku, izvještaj se osvrće na odluke Ustavnog suda iz februara 2025., kojima su ukinuti zakoni RS-a zasnovani na pretpostavci da entitet može ignorisati državne institucije. Nakon prekida Dodikovog mandata, on je registrovao stranku za prijevremene izbore i kandidovao novog predstavnika.
Schmidt navodi kako je rad državnih institucija oslabljen raspadom koalicije, te da je Parlamentarna skupština gotovo blokirana. Iako postoje elementi napretka, politička kriza je, kako kaže, rezultat djelovanja samih aktera, a rješenje se može postići kroz postojeći institucionalni okvir.
Posebno zabrinjava odluka NSRS-a o entitetskom referendumu 25. oktobra, uz napomenu da takva glasanja nemaju pravnu snagu. U izvještaju se spominje i presuda u slučaju Slaven Kovačević, kojom se potvrđuje da se ustavna pitanja moraju rješavati unutar BiH.
Schmidt ističe da Ustav BiH jasno definira raspodjelu nadležnosti, te da entiteti ne smiju djelovati protiv države. Pokušaji potkopavanja ustavnog poretka, poručuje, ne doprinose reformama niti jačanju institucija.
Visoki predstavnik navodi da su intervencije bile neophodne kako bi se spriječile posljedice po finansijski sistem, posebno u vezi sa dugovima RS-a. OHR smatra da zabrana raspolaganja državnom imovinom otežava razvoj projekata u Federaciji BiH, te da bi ograničeno ublažavanje moglo spriječiti ekonomske štete.
Kako se približavaju Opći izbori 2026., Schmidt smatra da je potreban ozbiljan politički dijalog. Proces evropskih integracija vidi kao mogućnost povezivanja različitih političkih subjekata, uz nastavak prisustva međunarodnih misija s ciljem očuvanja stabilnosti.
