Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjev Darka Babalja, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u vezi sa ustavnošću Zakona o finansiranju političkih organizacija Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 45/25). Babalj je, osim zahtjeva za ocjenu ustavnosti, podnio i prijedlog da Sud donese privremenu mjeru kojom bi se sporna odredba privremeno suspendovala do okončanja postupka.
Nakon analize dostavljenih materijala i argumenata, Ustavni sud BiH je usvojio prijedlog o privremenoj mjeri. Odluka znači da Zakon o finansiranju političkih organizacija Republike Srpske, koji je usvojen 21. maja 2025. na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, do daljnjeg neće biti u primjeni. Sud će u nastavku postupka ocjenjivati ustavnost pojedinih odredbi, a privremena mjera ostaje na snazi sve dok ne bude donesena konačna odluka.
Zašto je Sud privremeno “zamrznuo” zakon?
U obrazloženju odluke, Sud je ukazao na nekoliko ključnih razloga koji su bili presudni da se privremeno suspenduje primjena zakona.
Prvi i najvažniji razlog odnosi se na očigledne razlike između odredbi novog entitetskog zakona i važećih propisa na nivou države, što je, prema ocjeni Suda, moglo dovesti do narušavanja ustavnog načela vladavine prava. Sud je naglasio da bi primjena bitno različitih pravila o finansiranju političkih organizacija mogla proizvesti neravnopravan položaj političkih subjekata iz Republike Srpske u odnosu na one koji se finansiraju prema državnom zakonu.
Takva pravna neusklađenost, kako je istaknuto, mogla bi direktno utjecati na politička prava, ali i destabilizovati postojeći sistem finansiranja političkih subjekata u Bosni i Hercegovini.
Problem tajminga: kraj fiskalne godine
Drugi važan element koji je Sud izdvojio odnosi se na činjenicu da je zakon donesen pred sami završetak fiskalne godine, u trenutku kada institucije imaju obavezu raspodjele već planiranih sredstava političkim subjektima.
Ustavni sud upozorio je da bi primjena zakona u ovom periodu mogla onemogućiti raspodjelu sredstava za tekuću godinu, stvarajući ozbiljne probleme u funkcionisanju političkih organizacija.
Također je naglašeno da postoji realna opasnost da sredstva ne budu planirana ni u budžetu Republike Srpske za 2026. godinu, što bi moglo izazvati dugoročnu štetu. Ukoliko bi u konačnoj odluci zakon bio proglašen neustavnim, posljedice koje bi već nastale ne bi bilo moguće otkloniti, jer bi političke organizacije ostale bez zakonom definisanih finansija.
Veza sa Općim izborima 2026.
Sud se osvrnuo i na činjenicu da se u oktobru 2026. održavaju opći izbori, te da političke stranke i kandidati pripreme za kampanju započinju mnogo prije formalnog raspisivanja izbora. Finansijska stabilnost političkih subjekata, prema Sudu, jedan je od preduslova za ravnopravno učešće na izborima.
Primjena osporenog zakona u ovom periodu, uz postojeće razlike u propisima, mogla bi dovesti do narušavanja jednakosti učesnika izborne utrke, što Sud smatra potencijalno ozbiljnim i nepopravljivim problemom.
Zaključak Suda
Ustavni sud BiH zaključio je da postoji dovoljno indicija da bi primjena zakona, prije donošenja konačne odluke o ustavnosti, mogla izazvati “ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice”. Zato je donesena odluka o privremenoj mjeri koja ostaje na snazi do okončanja postupka.
Sud je naglasio da privremena mjera ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti — ona služi isključivo radi sprečavanja štete koja se, u slučaju kasnijeg utvrđivanja neustavnosti, više ne bi mogla popraviti.
