Predsjednica Moldavije Maia Sandu izjavila je da bi lično podržala ideju ujedinjenja Moldavije s Rumunjskom ukoliko bi se takvo pitanje jednog dana našlo pred građanima na referendumu. U intervjuu za britanski politički podcast The Rest is Politics, Sandu je ukazala na to da se male države u savremenim globalnim okolnostima sve teže mogu samostalno nositi s izazovima očuvanja stabilne demokratije, pune suverenosti i sigurnosti bez oslanjanja na snažne saveznike.
Prema njenim riječima, ponovno ujedinjenje s Rumunjskom vidi kao jednu od potencijalnih opcija u dugoročnoj perspektivi, naročito u kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti u regionu. Ipak, naglasila je da takav stav u ovom trenutku ne odražava volju većine građana Moldavije. Kako je navela, moldavsko društvo trenutno nije spremno za donošenje tako značajne i historijske odluke.
„Ako bi se održao referendum, ja bih glasala za ujedinjenje s Rumunjskom. Kada pogledamo šta se danas dešava u našem okruženju i kakvi su globalni trendovi, postaje očigledno da je malim državama sve teže da same opstanu, posebno kada su izložene snažnim vanjskim pritiscima“, izjavila je Sandu.
Dodala je da Moldavija mora promišljati svoju budućnost kroz prizmu dugoročne sigurnosti, političke stabilnosti i jačanja demokratskih institucija. U tom kontekstu, istakla je važnost strateških savezništava i jasnog vanjskopolitičkog pravca.
Govoreći o aktuelnim izazovima, Sandu je upozorila na pojačano djelovanje Rusije kroz, kako je navela, različite oblike hibridnog utjecaja. To, prema njenim riječima, podrazumijeva širenje dezinformacija, pokušaje destabilizacije političkog sistema i miješanje u izborne procese. Naglasila je da se njena proevropski orijentisana administracija suočava s ozbiljnim pritiscima dok nastoji očuvati demokratski poredak i evropski kurs zemlje.
Moldavija, država sa oko 2,4 miliona stanovnika, smještena između Rumunije i Ukrajine, nalazi se u posebno osjetljivoj geopolitičkoj poziciji. Međunarodni analitičari već godinama ukazuju na to da Kišinjev balansira između težnji ka zapadnim integracijama i snažnih političkih i ekonomskih pritisaka iz Moskve, što dodatno komplikuje unutrašnje političke prilike.
Historijski kontekst dodatno opterećuje ovu temu, budući da Moldavija i Rumunjska dijele duboke kulturne, jezičke i historijske veze. Moldavija je bila dio Rumunije u periodu od 1918. do 1940. godine, prije nego što je anektirana od strane Sovjetskog Saveza. Nakon raspada SSSR-a, nezavisnost je obnovila 1991. godine, ali pitanje identiteta i odnosa s Rumunjskom i dalje ostaje prisutno u javnim i političkim debatama.
Na referendumu održanom 2024. godine, tijesna većina građana Moldavije izjasnila se za pristupanje Evropskoj uniji, dok je Maia Sandu istovremeno osvojila novi predsjednički mandat, pobijedivši kandidata kojeg su podržavale proruske političke strukture. Ipak, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se oko dvije trećine građana Moldavije protivi ujedinjenju s Rumunjskom, dok je podrška toj ideji znatno izraženija među stanovništvom Rumunije.
Na kraju, Sandu je poručila da će glavni strateški cilj njene administracije ostati članstvo Moldavije u Evropskoj uniji, koje smatra realnim i ostvarivim u doglednoj budućnosti. Istovremeno je naglasila da odnosi s Rumunjskom imaju poseban značaj za identitet, sigurnost i političku stabilnost zemlje, bez obzira na to hoće li pitanje ujedinjenja ikada biti formalno otvoreno.
