Međunarodna konferencija posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu i aktuelnim političkim prilikama u Bosni i Hercegovini, održana u Zagrebu povodom 30 godina od okončanja rata, otvorila je niz dubokih i suprotstavljenih stavova o budućnosti zemlje. Skup je okupio političke predstavnike iz BiH i Hrvatske, akademsku zajednicu, kao i goste iz Sjedinjenih Američkih Država, a rasprave su pokazale koliko su pogledi na Dejton i dalje udaljeni.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je Bosna i Hercegovina, prema njenom mišljenju, i dalje „eksperiment“, ocijenivši da Ured visokog predstavnika nema zakonodavnu ulogu, dok je za Ustavni sud BiH rekla da više ne djeluje kao čuvar Ustava, već kao institucija koja kreira nova pravna rješenja.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da je vrijeme za zatvaranje OHR-a, naglašavajući da se pitanje državne imovine mora hitno riješiti. Tokom konferencije posebnu pažnju izazvao je istup američkog lobiste Maxa Primorca, povezanog s konzervativnim krugovima u SAD-u, koji je ustvrdio da bi formiranje trećeg entiteta predstavljalo rješenje za političke probleme u BiH.
Takve poruke izazvale su oštru reakciju ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je tim povodom uputio pismo Američkom kongresu, navodeći da se u javnosti iznose tvrdnje koje nemaju utemeljenje u činjenicama i koje mogu dodatno zakomplikovati stanje u zemlji.
Primorac je na konferenciji iznio niz teza o nefunkcionalnosti dejtonskog sistema, tvrdeći da jednakost konstitutivnih naroda nikada nije ostvarena i da lokalni politički dogovori nisu mogući dok konačna vlast, kako je rekao, ostaje u rukama međunarodnih zvaničnika. Upozorio je i na pad broja Hrvata u BiH, navodeći da je takav razvoj, prema njegovim riječima, otvorio prostor jačanju utjecaja vanjskih aktera poput Rusije i Kine.
Na njegove izjave snažno je reagovao bivši reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić, koji je poručio da Bošnjaci ne žele nove podjele niti getoizaciju.
„Mi ne želimo sukobe niti nove ratove. Želimo živjeti zajedno, i nakon svega što se desilo. Ne tražimo vlastitu nacionalnu državu, nego ravnopravan život u Bosni i Hercegovini“, rekao je Cerić, upozorivši da retorika o etničkim rješenjima vodi ka novim tenzijama.
Cerić je poseban naglasak stavio na pitanje sigurnosti, ističući da je članstvo BiH u NATO savezu ključno za dugoročnu stabilnost zemlje. Podsjetio je da je još 2009. godine postojala parlamentarna saglasnost za NATO put, te naveo da su primjeri Crne Gore i Sjeverne Makedonije pokazali da članstvo donosi stabilnost i sigurnost.
Govoreći o ulozi Hrvatske, istakao je da Zagreb može imati značajnu ulogu kao saveznik Bosne i Hercegovine na tom putu, uz naglasak da bi otvorena podrška NATO integracijama uklonila brojne sumnje i spekulacije u regionu.
Na kraju je poručeno da rasprave u Zagrebu još jednom pokazuju da Dejtonski sporazum, tri decenije nakon potpisivanja, ostaje centralna tačka političkih prijepora, ali i ključni okvir unutar kojeg se i dalje traže odgovori na pitanja budućnosti Bosne i Hercegovine.
