Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić, koji ujedno obnaša dužnost predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), zakazao je za sutra novu sjednicu ovog tijela. Očekuje se nastavak rasprave o pitanju koje već sedmicama izaziva zastoje i prijepore — Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji UIO, dokumentu ključnom za otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška Novi most – Gornji Varoš.
Prethodna sjednica okončana je bez dogovora, što je direktno dovelo do prolongiranja otvaranja prijelaza planiranog za 11. decembar. Zbog neusvajanja Pravilnika, svi tehnički i kadrovski procesi potrebni za početak rada ostali su blokirani.
Za sada nije jasno da li je Amidžić uvažio zahtjev eksperta iz Federacije BiH, Zijada Krnjića, koji je insistirao da se istovremeno raspravlja i o poravnanju prihoda te koeficijentima za raspodjelu sredstava od indirektnih poreza. Amidžić je taj prijedlog ranije odbio, što je bio ključni razlog Krnjićevog protivljenja Pravilniku o sistematizaciji. Time je praktično zaustavljen proces koji bi omogućio funkcionisanje novog graničnog prelaza.
Ovaj spor ponovo otvara pitanje raspodjele prihoda od PDV-a, koje već duže vrijeme opterećuje rad Upravnog odbora. Prema tvrdnjama iz FBiH, Republika Srpska bi, na osnovu važećih propisa i stanja u fiskalnim kretanjima, trebala vratiti desetine miliona KM koje su povučene primjenom koeficijenata iz 2023. godine — koeficijenata koji odavno nisu usklađeni sa aktuelnim podacima.
Čak i ako se tačke o poravnanju i novim koeficijentima nađu na dnevnom redu, to samo po sebi ne garantuje usvajanje odluka. Upravni odbor UIO funkcioniše u sastavu: Srđan Amidžić kao predsjedavajući, Toni Kraljević (ministar finansija FBiH), Zora Vidović (ministrica finansija RS-a) te eksperti Jelena Popović iz RS-a i Zijad Krnjić iz FBiH. Mjesto eksperta kojeg imenuje Vijeće ministara BiH ostalo je upražnjeno, što dodatno narušava ravnotežu u odlučivanju i, prema kritikama, jača poziciju članova iz Republike Srpske.
Amidžić se, kako tvrde pojedini izvori, u radu Upravnog odbora nerijetko ponaša kao predstavnik entitetskog, a ne državnog nivoa, te provodi prakse koje su, prema mišljenju kritičara, u suprotnosti sa zakonskim procedurama. Najviše zamjerki odnosi se na činjenicu da koeficijenti za raspodjelu prihoda nisu ažurirani u rokovima — zakonska obaveza nalaže tromjesečno usklađivanje, dok se i dalje koriste podaci iz septembra 2023. godine.
Procjene pokazuju da je Federacija BiH na ovaj način već oštećena za blizu 100 miliona KM, dok je Republika Srpska imala znatnu finansijsku korist primjenom zastarjelih podataka.
Prema još uvijek važećoj odluci iz 2023. godine, raspodjela prihoda od indirektnih poreza izgleda ovako: Federaciji BiH pripada 62,01 posto, Republici Srpskoj 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto ukupnih prihoda. Upravo zadržavanje ovih koeficijenata, uprkos izmijenjenim fiskalnim okolnostima, predstavlja suštinu spora koji bi sutrašnja sjednica trebala razriješiti — ukoliko dođe do političkog kompromisa.
