Komšić u Briselu: BiH između blokiranih reformi i neizvjesne politike proširenja EU
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je na Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom u sjedištu Evropskog vijeća u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
U obraćanju liderima država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, Komšić je iznio ocjenu trenutnog stanja evropskih integracija Bosne i Hercegovine, naglašavajući da se zemlja nalazi između potrebe za ozbiljnim domaćim reformama i sve izraženije neizvjesnosti politike proširenja Evropske unije.
Istakao je da Vijeće ministara BiH nije uspjelo usvojiti ključne zakone iz oblasti pravosuđa, uključujući Zakon o sudovima BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, niti donijeti odluku o imenovanju glavnog pregovarača s EU. Prema njegovim riječima, teško je govoriti o napretku dok nisu ispunjeni ni osnovni zahtjevi, s obzirom na to da BiH još uvijek mora realizirati 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine.
Komšić je istovremeno pozdravio dijelove nacrta zaključaka Evropskog vijeća koji potvrđuju evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i teritorijalno cjelovite države, te naglašavaju potrebu osiguranja jednakosti svih građana kroz provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presude iz grupe Sejdić–Finci.
Govoreći o izbornim reformama, naglasio je važnost jačanja integriteta izbornog procesa prije Općih izbora 2026. godine, podsjetivši da su u prethodnom periodu ostvareni određeni tehnički pomaci, poput ratifikacije sporazuma s Eurojustom, privremene primjene sporazuma s Frontexom, kao i izmjena zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli.
Komšić je naveo da je Reformska agenda usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu, ali da ključne obaveze još nisu ispunjene, uključujući imenovanje koordinatora za Plan rasta, IPA koordinatora i izradu Nacionalnog plana usvajanja pravne stečevine EU.
Upozorio je da su reformski procesi i dalje blokirani, što ugrožava realizaciju Plana rasta, kao i ciljeve Zelene i Digitalne agende. Posebno je ukazao na političke prepreke u oblasti energetske sigurnosti, navodeći da se projekti diverzifikacije snabdijevanja plinom, uključujući Južnu plinsku interkonekciju prema LNG terminalu na Krku, suočavaju s političkim uslovljavanjima.
Dodao je da bi interes Sjedinjenih Američkih Država za učešće u izgradnji i upravljanju tim plinovodom mogao predstavljati dodatni podsticaj za realizaciju projekta. Također je upozorio na dugogodišnje probleme u finansiranju javnog servisa BHRT-a, koji bi, kako je naveo, mogli dovesti u pitanje njegov daljnji rad.
Na kraju obraćanja, Komšić je poručio da rješenja za nagomilane izazove leže u jačanju demokratskih procesa, podsjećajući na inicijativu Evropske komisije „Evropski demokratski štit“, usmjerenu na zaštitu i unapređenje demokratskih institucija unutar Evropske unije i partnerskih zemalja.
