Dodik za rusku televiziju govorio o BiH, EU i Rusiji, poruke izazvale nove reakcije
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik dao je intervju ruskoj državnoj televiziji Rusija 24, u kojem je iznio niz stavova o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosima s Evropskom unijom, kao i o ulozi Rusije na evropskom kontinentu. Njegove izjave ponovo su izazvale pažnju domaće i međunarodne javnosti.
Intervju dolazi u periodu nakon što je američka administracija ukinula sankcije Miloradu Dodiku i pojedinim zvaničnicima Republike Srpske, uz obrazloženje da su u tom trenutku preduzeti određeni koraci ka smirivanju političkih tenzija u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu, vlasti Republike Srpske povukle su dio ranije usvojenih zakona koji su bili predmet osporavanja.
Međutim, Dodik je u razgovoru za Rusija 24 iznio kritike na račun Evropske unije, posebno u vezi s njenom politikom prema Rusiji. Izrazio je stav da evropske zemlje, prema njegovom mišljenju, snose odgovornost za vlastite energetske izazove nakon odluke o smanjenju zavisnosti od ruskih energenata. Također je govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ističući da smatra da se Rusija često nepravedno okrivljuje za probleme u Evropi.
U intervjuu se osvrnuo i na funkcionisanje Bosne i Hercegovine, navodeći da, prema njegovom stavu, postoje duboki politički i institucionalni problemi koji otežavaju njeno djelovanje. Dodik je ponovio ranije iznesene ocjene da BiH, kako je rekao, ne ispunjava očekivanja postavljena nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Govoreći o Dejtonskom sporazumu, Dodik je iznio kritički osvrt na njegove dugoročne posljedice, ističući da je sporazum, prema njegovom viđenju, ostavio brojna otvorena pitanja u funkcionisanju države. Ove izjave dolaze u trenutku kada je nedavno obilježena 30. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u Sjedinjenim Američkim Državama je ponovljena podrška teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Dodikovi istupi ponovo su otvorili rasprave o vanjskopolitičkom pravcu Bosne i Hercegovine, odnosima sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o uticaju globalnih geopolitičkih odnosa na unutrašnju političku situaciju u zemlji. U narednom periodu ostaje da se vidi kako će međunarodni akteri reagovati na poruke koje dolaze iz Republike Srpske, posebno u kontekstu stabilnosti Zapadnog Balkana.
