Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine očekuje se novi politički okršaj, jer bi u drugom krugu glasanja trebala biti razmatrana tri ključna dokumenta od kojih direktno zavisi hoće li BiH dobiti mogućnost otvaranja pregovora s Evropskom unijom. Riječ je o reformama koje EU već duže vrijeme smatra neophodnim za formiranje kredibilnog i funkcionalnog procesa pristupanja.
Pred ministrima će se ponovo naći tri važna akta: prijedlog odluke o formiranju Ureda glavnog pregovarača s EU, nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) te nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH. Ove reforme čine centralni dio paketa uslova evropskih institucija i ocjenjuju se kao test političke volje domaćih vlasti.
Dokumenti su već bili u proceduri, ali sjednica zakazana za 2. decembar nije održana jer ministri iz SNSD-a nisu podržali dnevni red. Time je proces ponovo zaustavljen, što je izazvalo zabrinutost među evropskim partnerima koji očekuju konkretan napredak prije kraja godine.
Evropska komisija je još početkom novembra poručila da će eventualno otvaranje pregovora zavisiti od jasnih poteza vlasti BiH: “Za započinjanje pregovora vlasti moraju finalizirati i usvojiti zakone usklađene s evropskim standardima i imenovati glavnog pregovarača.” Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto istakla je da i dalje postoji prostor da BiH dobije pozitivnu odluku Evropskog vijeća, ali samo ukoliko se reformski zakoni usvoje bez dodatnih odgađanja.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza podsjetio je da se na zakonu o VSTV-u radi gotovo dvije godine, uz brojne konsultacije s entitetima, pravosudnim institucijama i međunarodnim partnerima. Prema njegovim riječima, finalna verzija zakona znatno je unaprijeđena i usklađena sa ranije iznesenim primjedbama. Kada je riječ o izmjenama Zakona o Sudu BiH, Bunoza navodi da su u dokument ugrađeni samo elementi oko kojih nije bilo spornih pitanja ni u jednom dijelu zemlje.
Uprkos tome, iz SNSD-a najavljuju da neće podržati nijedan od tri dokumenta sve dok se, kako tvrde, ne ponište odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i odluke njegovih prethodnika. Takav stav ministar Staša Košarac ponovio je i jutros, čime je postalo jasno da bi i sutrašnja sjednica mogla biti opterećena istim političkim blokadama.
Na dnevnom redu nalazi se i niz drugih važnih tema, među kojima informacije o odbrambenim planovima Oružanih snaga BiH, plan obuka u inostranstvu za 2026. godinu, izvještaj o migracijama za prvi dio 2025., preporuke GRECO-a, mišljenje o izmjenama zakona o SIPA-i te odluka o kvoti radnih dozvola za strance u narednoj godini.
Ipak, jasno je da će sudbina sjednice ovisiti prije svega o prvoj tački – evropskim reformama. Ukoliko budu usvojene, BiH bi se mogla naći najbliže otvaranju pregovora u posljednjih desetak godina. Ukoliko ponovo budu blokirane, evropski put zemlje mogao bi ući u novu fazu zastoja, što bi imalo dugoročne političke posljedice.
