Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovo je uzburkana nakon saslušanja u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, gdje je rasprava o Zapadnom Balkanu otvorila niz novih reakcija unutar zemlje. Posebno je primjetno zadovoljstvo u političkim krugovima vezanim za HDZ BiH, koji u aktuelnim promjenama američke politike vide priliku da ponovo nametnu svoje prioritete, uključujući i temu trećeg entiteta.
Prema navodima medija bliskih HDZ-u, posebno RTVHB-a, hrvatski politički predstavnici već duže vrijeme insistiraju na izmjenama Izbornog zakona, no smatraju da se sada „ljestvica ide više“, sugerirajući da se rasprave šire i na ustavne modele. Njihovo tumačenje je da administracija Donalda Trumpa pokazuje veći stepen razumijevanja za stavove hrvatskog političkog korpusa u BiH, uz procjenu da će za postizanje ciljeva biti potrebno nastaviti snažno diplomatsko djelovanje.
Promjena dinamike na međunarodnoj sceni tumači se kao posljedica globalnog zaokreta, jačanja desnih partija u Evropi, strožijih politika prema migracijama i preispitivanja ranijih liberalnih modela. U tom kontekstu, Trumpova čestitka povodom Dana državnosti BiH, u kojoj je posebno naglašena uloga tri konstitutivna naroda, shvaćena je kao signal da bi i američki pristup uređenju BiH mogao dobiti „drugačiji ton“.
Niz reakcija izazvao je i istup Maxa Primorca na saslušanju u Kongresu, gdje je otvoreno podržao ideju trećeg entiteta kao model zaštite Hrvata, odnosno katolika, u BiH. Iako je ovaj stav naišao na oštre kritike iz Sarajeva, politički akteri iz HDZ-ovog kruga tvrde da isti kritičari godinama nisu reagovali kada je, kako navode, „daytonski tronožac“ slabljen na štetu hrvatskog naroda.
Slične poruke iznijeli su i politički predstavnici HDZ-a u domaćim institucijama. Damir Džeba, izaslanik u Domu naroda FBiH, smatra da je trenutna politička blokada posljedica nametanja građanskog modela u zemlji sa složenom etničkom strukturom. Uz njega, politički analitičar Frano Yehuda naglašava da se funkcionalnost države može obnoviti samo povratkom modelima koji uvažavaju nacionalni balans, među kojima se spominje i treći entitet. On podsjeća da je taj koncept bio prisutan i tokom razgovora prije potpisivanja Daytonskog sporazuma.
U medijskim izvještajima pominju se i susreti hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana u Washingtonu, za koje se tvrdi da su uključili razgovore s osobama iz užeg kruga američkog predsjednika, što dodatno podgrijava spekulacije o mogućim novim diplomatskim pravcima.
Ipak, ostaje pitanje mogu li zahtjevi HDZ-a biti realizovani u postojećim političkim odnosima. Iako se čini da Dragan Čović nastoji ubrzati ostvarenje svojih strateških ciljeva, krajnji ishod neće zavisiti samo od lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Podrška partnera u državnoj koaliciji i spremnost na kompromis biće presudni faktor u daljem razvoju političkih pregovora unutar BiH.






