Home Vijesti BiH Pogledajte brutalne prozivke na račun Dodika i Cvijanovićke!

Pogledajte brutalne prozivke na račun Dodika i Cvijanovićke!

2908
0

Nove javne objave lidera SNSD-a Milorada Dodika i članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s vojnom vježbom „Pobjednik 2026“ na Pešteru te obilježavanjem krsne slave u kasarni „Kozara“ u Banjoj Luci ponovo su izazvale burne reakcije i oštre kritike regionalnih vojnih analitičara.

Vojna vježba na Pešteru i Dodikove reakcije

Nakon što su zvaničnici iz RS-a prisustvovali taktičkoj vježbi Vojske Srbije na poligonu Pešter, Dodik je javno poručio da jačanje odbrambene moći Srbije doživljava emotivno te da vojsku susjedne države smatra „svojom vojskom“ i osloncem za cjelokupan srpski narod:

  • Kritika političkog puta: Ratni izvještač i vojni analitičar Zoran Kusovac reagovao je podsjećanjem na Dodikov raniji politički uspon devedesetih godina uz podršku zapadnih diplomata (poput Madeleine Albright), stvorivši kontrast između njegove nekadašnje politike i sadašnjeg veličanja vojno-političkog rukovodstva u Beogradu.
  • Kontroverze oko sahrane Mladića: Kusovac je u svom komentaru direktno povezao Dodikovu retoriku s nedavnim dešavanjima oko sahrane Ratka Mladića u Beogradu, ocjenjujući to kao nastavak političke glorifikacije presuđenih ratnih zločinaca.

Poruke Željke Cvijanović i historijski kontra-argumenti

Istovremeno, Željka Cvijanović je uputila čestitku pripadnicima Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka OS BiH povodom krsne slave kapele u banjalučkoj kasarni „Kozara“, naglašavajući očuvanje tradicije i vjere:

  • Historijski kontekst i sporni simboli: Kusovac je oštro osporio narativ o “novomučenicima”, poručivši da bi bez američke i hrvatske diplomatsko-vojne intervencije 1995. godine (prvenstveno uloge Richarda Holbrookea i Franje Tuđmana koji su zaustavili dalji vojni napredak ARBiH i HVO-a ka Banjoj Luci) strukture Vojske RS završile potisnute duboko na teritoriju Srbije.
  • Ideološki sukob: Reakcija naglašava duboki jaz između zvaničnog entitetskog narativa o vojnoj tradiciji s jedne strane i historijskih činjenica o mirovnim pregovorima te međunarodnom inženjeringu koji je definisao današnje granice entiteta s druge strane.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here