Dugogodišnji novinar i dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić ocijenio je za Federalnu televiziju da SAD trenutno nemaju jednstvenu i potpuno usklađenu politiku prema Zapadnom Balkanu. Puljić ističe da su se povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću američki prioriteti pomjerili prema ekonomskim interesima i konkretnim poslovima, prožetim konzervativnim i suverenističkim idejama.
Razlike u pristupima najvidljivije su na relaciji između Kongresa i američke administracije, ali i kroz intenzivnu borbu političkih aktera iz BiH za uticaj u Washingtonu.
Neslaganje Kongresa i Bijele kuće na primjeru Srbije
Puljić naglašava da se pojedinačne inicijative iz Kongresa ne mogu automatski predstavljati kao zvanična politika SAD-a:
- Prijedlog zakona SRBIJA Act: Republikanac Joe Wilson i demokrata Bill Keating predložili su zakon koji predviđa sankcije i ukidanje viza za odgovorne za destabilizaciju regije i veze s Rusijom, Kinom i Iranom.
- Slučaj NIS-a: Dok je kongresmen Wilson tražio prekid licenciranja ruski kontrolisanog NIS-a, američko Ministarstvo finansija (OFAC) produžilo je izuzeće za NIS do 30. septembra 2026. godine kako bi se omogućio uvoz nafte tokom pregovora o vlasništvu.
- Strateški dijalog: Paralelno s kritikama iz Kongresa, državni sekretar Marco Rubio pokrenuo je u julu zvanični strateški i energetski dijalog s Beogradom.
Lobiranje iz BiH: Religijski diskurs RS-a, energetski susreti HDZ-a i promašaji Bošnjaka
Govoreći o uticaju bh. političkih struktura u Washingtonu, Puljić podvlači velike razlike u strategijama i profesionalizmu:
- Republika Srpska: Vlasti RS-a uložile su milione u FARA-registrovane lobiste (poput Michaela Flynna i Roda Blagojevicha). Cilj je predstavljanje politike Banje Luke konzervativnoj američkoj publici kroz teme kršćanstva i protivljenja radikalnom islamu.
- HDZ BiH: Predstavnici stranke (Darijana Filipović i Davor Bunoza) fokusirali su se na razgovore u Ministarstvu energetike SAD-a o Južnoj plinskoj interkonekciji i LNG-u, uz podršku konzervativne Heritage fondacije.
- Bošnjački političari: Puljić ocjenjuje da stranke s dominantno bošnjačkim biračkim tijelom nisu izgradile profesionalnu lobističku mrežu te da se oslanjaju na Kongres umjesto na vrh izvršne vlasti. Puljić uz to tvrdi da raniji kontakti sa zvaničnicima Irana ili pokreta povezanih s Muslimanskim bratstvom i dalje negativno utiču na percepciju pojedinih sarajevskih političara u SAD-u.
