Gostovanje potpredsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) i federalnog zastupnika Harisa Zahiragića u emisiji Otvoreno na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) izazvalo je veliku pažnju javnosti i medija u regionu. Tokom debate u zagrebačkom studiju, u kojoj se raspravljalo o ustavno-pravnom položaju naroda i izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, Zahiragić je iznio oštre stavove koji su naišli na oprečne reakcije političkih aktera.
Fokusirajući se na teritorijalno uređenje zemlje, potpredsjednica SDA je uputio direktnu poruku sagovornicima u studiju:
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite“, izjavio je Zahiragić na HRT-u.
Kritičari ovog nastupa navode da je Zahiragić koristio populističku retoriku usmjerenu ka domaćem biračkom tijelu i unutarstranačkom pozicioniranju pred predstojeće izbore, dok je dio sarajevskih medija njegov istup prenio kao odlučnu odbranu državnih interesa.
Politički uspon: Od studentskog lidera do vrha SDA
Haris Zahiragić (rođen 1991. godine u Sarajevu) profilisan je kao jedan od vodećih mlađih kadrova unutar SDA. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je tokom studija bio član Upravnog odbora ove visokoškolske ustanove.
- Početak karijere: Široj javnosti postao je poznat kao predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), gdje je privlačio pažnju oštrim stavovima o društveno-političkim pitanjima, uključujući i kontroverzne izjave o LGBT zajednici.
- Zastupnički mandati: Nakon aktivnog uključenja u stranačke strukture SDA, osigurao je mandat u Skupštini Kantona Sarajevo, nakon čega je na opštim izborima izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Kroz parlamentarni rad prepoznat je po žustrim diskusijama i replikama sa političkim oponentima.
Stavovi o legitimnom predstavljanju i „megakantonu“
U emisiji se otvorilo i pitanje izbornog legitimiteta članova Predsjedništva BiH. Zahiragić je branio poziciju Željka Komšića, tvrdeći da je on u potpunosti legalan i legitiman član kolektivnog šefa države jer su za njega glasali građani iz različitih etničkih skupina. To je izazvalo oštre reakcije hrvatskih političkih predstavnika koji, predvođeni HDZ-om BiH, insistiraju na ustavnom principu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Komentarišući spekulacije o potencijalnim pregovorima o ustavnim reformama i administrativnom preuređenju Federacije BiH, Zahiragić je iznio svoje viđenje teritorijalnih granica:
- Teritorijalna ograničenja: Istakao je da unutar eventualnih razgovora o novom uređenju ne mogu biti obuhvaćeni gradovi poput Mostara, Stoca, Čapljine, prostori Srednje Bosne, dijelovi Livanjskog kantona, kao ni Neum.
- Koncept megakantona: „Pa evo razgovarat ćemo, pregovarat ćemo kako da napravimo taj megakanton, nemoj da ga zovemo treći entitet. Dakle, to je nerealno i svaka promjena koja bi se događala po tom pitanju etničkih linija bi bila na štetu Hrvata, a u korist Bošnjaka i baš zbog toga to neće dobiti podršku nigdje u svijetu“, zaključio je Zahiragić.
