Pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Goran Mihajlović iznio je prognozu vremenskih prilika za završetak januara i početak februara, govoreći o temperaturama, padavinama i zimskim rizicima u regionu.
Prema njegovim navodima, kraj januara obilježit će niske temperature. U većem dijelu Srbije dnevne maksimalne vrijednosti kretat će se između -2 i 2 stepena Celzijusa, dok bi jutarnje temperature u pojedinim krajevima mogle pasti i do -10 stepeni. Obilnije padavine se ne očekuju, pa se ne predviđa ni formiranje značajnijeg snježnog pokrivača kao početkom mjeseca.
Slična meteorološka slika očekuje se i u Bosni i Hercegovini. U gradovima poput Sarajeva, Banje Luke i Tuzle dnevne temperature uglavnom će se kretati od 0 do 5 stepeni, dok će noći biti osjetno hladnije, naročito u višim predjelima. Planinska područja, uključujući Bjelašnicu, Jahorinu i Vlašić, mogu računati na više snijega i niže temperature, što je uobičajeno za zimski period.
Mihajlović upozorava da će pojava poledice i noćno zaleđivanje i dalje predstavljati ozbiljan rizik za vozače, kako u Srbiji tako i u Bosni i Hercegovini, posebno u planinskim krajevima. Kada je riječ o vodostajima, led na rijekama je zasad minimalan, ali se u narednim danima na Dunavu i Tisi mogu očekivati ledohod i slabiji ledostaj.
Kakvo nas vrijeme čeka u februaru?
Početkom februara očekuje se blaže vrijeme u odnosu na januar, s prosječnim temperaturama koje bi mogle biti nešto iznad višegodišnjeg prosjeka, oko +1 stepen. Ipak, meteorolog ne isključuje mogućnost kraćih zahlađenja i povremenih hladnih prodora.
Padavine će, prema prognozama, biti umjerenije i češće tokom prve polovine mjeseca, uz mogućnost smjene kiše i snijega. U drugoj polovini februara moguće je stabilnije i nešto ugodnije vrijeme.
Ukupna količina padavina tokom februara procjenjuje se na 40 do 70 milimetara, dok bi u planinskim krajevima mogla dostići i do 80 milimetara, uz oko 10 do 15 dana sa padavinama.
Mihajlović zaključuje da ovakvi vremenski uslovi nisu neuobičajeni za Balkan, te da se uklapaju u dugogodišnje klimatske obrasce – hladni dani i snijeg u područjima poput Beograda i centralne Bosne su očekivani, dok povremeni temperaturni skokovi odgovaraju prirodnim klimatskim oscilacijama.
