Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz ukupno 66 međunarodnih organizacija i tijela, od kojih je gotovo polovina direktno ili indirektno povezana s Ujedinjenim narodima. U pitanju su institucije koje se bave temama poput klimatskih promjena, radnih standarda, migracija i drugih globalnih pitanja, a za koje Washington ocjenjuje da nisu u skladu s američkim interesima.
Među prvim značajnim odlukama nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću bilo je istupanje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, što je međunarodnoj zajednici signaliziralo promjenu kursa američke vanjske politike.
Međunarodne implikacije odluke
Specijalni dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić upozorava da proces povlačenja SAD-a iz međunarodnih struktura još uvijek nije završen te da bi se lista institucija mogla dodatno proširiti. Prema informacijama iz američke administracije, u razmatranju su i druge organizacije koje se, kako navode, ne uklapaju u aktuelne prioritete SAD-a.
Puljić naglašava da se američki politički fokus ne podudara nužno s interesima Zapadnog Balkana, naročito kada je riječ o međunarodnim pravosudnim institucijama. Kao primjer navodi Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, koji je preuzeo nadležnosti Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, a koji, prema njegovoj ocjeni, ima veliki značaj za regionalnu stabilnost, ali ne predstavlja prioritet u američkoj politici.
Posebnu pažnju svjetske javnosti izazvala je odluka o povlačenju SAD-a iz Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama iz 1992. godine. Puljić objašnjava da to podrazumijeva prekid formalnog učešća ili finansiranja u obimu koji američka administracija smatra zakonski prihvatljivim, što dodatno otvara pitanja buduće globalne saradnje u oblasti zaštite okoliša.
Kada je riječ o Rezidualnom mehanizmu, eventualno smanjenje američke podrške moglo bi imati direktan utjecaj na njegov budžet i funkcionisanje. Ova institucija, podsjeća Puljić, obavlja važne zadatke poput vođenja žalbenih postupaka, praćenja predmeta, zaštite svjedoka i upravljanja sudskom arhivom.
Utjecaj na regionalne organizacije
Puljić se osvrnuo i na regionalni aspekt američkog povlačenja. Između ostalog, najavljen je izlazak SAD-a iz Vijeća za regionalnu saradnju, organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja je godinama imala snažnu podršku Washingtona. Podsjetio je da je ta institucija osnovana krajem devedesetih kao nasljednica Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, uz podršku tadašnje administracije predsjednika Billa Clintona.
Kao dodatni signal promjene američkog odnosa prema multilateralnim strukturama, Puljić navodi i odluku o povlačenju SAD-a iz Venecijanske komisije Vijeća Evrope, što je izazvalo iznenađenje i kritike u dijelu evropske javnosti.
Pravna i geopolitička neizvjesnost
Puljić smatra da se svijet suočava s novim periodom pravne neizvjesnosti, budući da povlačenje iz međunarodnih sporazuma stvara praznine i nedoumice u globalnom pravnom poretku. Posebno ističe da bi odluka o izlasku iz klimatskog sporazuma, koji je ratificirao američki Senat, mogla otvoriti prostor za pravne sporove pred američkim sudovima.
Prema njegovim riječima, ovakav kurs vodi i ka većoj međunarodnoj izolaciji SAD-a, ali i promjeni odnosa moći na globalnoj sceni. Slabljenje američkog angažmana moglo bi, smatra on, omogućiti veću ulogu Evropske unije i Kine u globalnom upravljanju, dok pojedini analitičari upozoravaju da bi se time mogao otvoriti prostor i za jačanje ruskog utjecaja u određenim regijama.
Puljić dodaje da se kritike odnose i na moguće ekonomske i tehnološke posljedice ovakvih odluka, posebno u oblasti klimatskih tehnologija, gdje bi povlačenje SAD-a moglo omogućiti konkurentsku prednost drugim svjetskim akterima.
Stav Evropske unije
Evropska unija je, uprkos nezadovoljstvu odlukama Washingtona, poručila da će nastaviti svoju politiku u oblasti klimatskih promjena i međunarodne saradnje bez promjena. Iz Brisela je jasno naglašeno da EU ne planira odustati od preuzetih obaveza u projektima zaštite klime i drugim globalnim inicijativama, bez obzira na američko povlačenje.
Širi kontekst
Puljić podsjeća da SAD i ranije nisu u potpunosti izbjegavale povlačenje iz međunarodnih organizacija. Slične odluke donosile su i prethodne administracije, ali aktuelni trend, prema njegovoj ocjeni, ukazuje na dublje preispitivanje uloge SAD-a u globalnim procesima i otvara pitanje kako će se takva politika dugoročno odraziti na međunarodni poredak i raspodjelu moći.
