Reakcije iz Zagreba uslijedile su nakon intervjua koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić dao srbijanskom dnevnom listu Danas, a koji je objavljen 31. decembra prošle godine. U tom razgovoru Komšić je iznio oštre kritike na račun politike Vlade Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, ističući, kako je naveo, usklađeno političko djelovanje premijera Andreja Plenkovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika s ciljem destabilizacije BiH.
Kako piše zagrebački Nacional, vrh HDZ-a i hrvatske Vlade bio je, prema njihovim navodima, “zatečen” Komšićevim izjavama, koje su okarakterisane kao do sada najdirektniji politički napad na premijera Plenkovića. Prema tom listu, Komšić je hrvatskog premijera optužio da zajedno s Dodikom učestvuje u političkom projektu usmjerenom na slabljenje institucija Bosne i Hercegovine.
Visokopozicionirani politički izvor blizak hrvatskom premijeru, koji je govorio za Nacional, Komšićeve navode opisao je kao dio, kako je rekao, “ustaljenog političkog diskursa” koji dolazi od političara kojeg, prema njegovim riječima, ne smatraju legitimnim predstavnikom hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.
Isti izvor podsjetio je da je Plenković na nedavnim samitima Evropske unije, kao i na susretima EU sa zemljama jugoistočne Evrope, kontinuirano naglašavao važnost izborne reforme u Bosni i Hercegovini, smatrajući je ključnom za ravnopravnost konstitutivnih naroda, ali i za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost države. Također je istaknuto da Hrvatska sebe vidi kao jednog od najvažnijih saveznika BiH na njenom evropskom putu, uz tvrdnju da bez podrške Zagreba i reformskih aktivnosti Vijeća ministara BiH, predvođenog Borjanom Krišto, Bosna i Hercegovina ne bi došla do faze otvaranja pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Komšić je, međutim, u intervjuu za Danas iznio sasvim drugačije viđenje odnosa Sarajeva i Zagreba. Naveo je da postoji “dodatni sloj” tih odnosa koji se, prema njegovom mišljenju, ogleda u formiranju vlasti u Federaciji BiH putem intervencije visokog predstavnika, uz političku podršku Andreja Plenkovića.
Prema njegovim riječima, takva vlast ne uživa puni demokratski legitimitet jer nije rezultat izborne volje građana, već posljedica suspenzije Ustava Federacije BiH. Dodao je da će konačan sud o tome dati građani na izborima 2026. godine, što će, kako smatra, imati direktne posljedice i na buduće odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Posebno je kritizirao odnos sarajevske Trojke prema Zagrebu, ocijenivši ga, kako je rekao, “ispod svakog političkog i državničkog dostojanstva”.
U istom razgovoru Komšić je naveo da su prijetnje trećim entitetom i secesijom Republike Srpske izgubile stvarnu političku snagu te da danas više predstavljaju političku retoriku nego realnu mogućnost. Istakao je i da je, po njegovom uvjerenju, neprihvatljiv i Plenkoviću i Dodiku upravo zato što nikada nije bio spreman interese Bosne i Hercegovine podrediti interesima Zagreba.
Govoreći o odnosu Plenkovića i Dodika, Komšić je ustvrdio da njihova saradnja traje godinama i da proizvodi štetne posljedice, ne samo po Bosnu i Hercegovinu, već i po dio srpskog naroda u BiH koji ne podržava Dodikovu politiku i zalaže se za saradnju sa Sarajevom. Prema njegovim riječima, Dodik i HDZ, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, zajednički generišu političke krize i tenzije jer im stabilni odnosi između Bošnjaka i Srba, kako tvrdi, ne odgovaraju.
Komšić je otišao i korak dalje, tvrdeći da Milorad Dodik u određenim političkim okolnostima ima čak veći značaj za Zagreb nego lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Također je upozorio na ono što je nazvao velikodržavnim političkim ambicijama, ističući da se njegovim političkim djelovanjem pokušava spriječiti koncept građanske države, koji stoji kao prepreka takvim nastojanjima.
Iz Vlade Republike Hrvatske, s druge strane, poručuju da je Komšić tokom svojih mandata doprinio produbljivanju političkih podjela u Bosni i Hercegovini te da je, uprkos deklarativnom zalaganju za jačanje države, prema njihovom stavu, oslabio njene institucije i društvenu koheziju.
Ovakva razmjena oštrih poruka, kako se ocjenjuje, još jednom je pokazala dubinu političkih razlika između dijela političkog Sarajeva i Zagreba, ali i složenost unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini uoči nove izborne godine.
